Mislite li da postoji osoba kojoj se nije dogodilo da sama sebe zatekne kako scrolla Facebookom ili LinkedInom i ne radi ništa, ništa ne traži, samo nastavlja, a vrijeme se ne zaustavlja. Vjerojatno ne postoji. Ili se barem svi potajno nadamo da nitko nije imun na ovakve opasne razbibrige.

Prema njemačkim novinama ZEIT ONLINE naš se raspon pažnje u posljednjih 20 godina znatno smanjio: od dvije i pol minute došli smo do 47 sekundi. Psihologinja Gloria Mark navodi kako se to ne može pripisati isključivo društvenim mrežama, nego ističe da su one samo dio problema. Pametni telefoni, Facebook i ostale aplikacije svojim su osvajanjem naše svakodnevice postali samo novi načini na koje možemo raditi pauze, prekidati rad ili sami sebi odvraćati pažnju. Kao odgovor na činjenicu da je potencijalnim kradljivcima vremena teško odoljeti čak su se dvije radionice u sklopu Digicede koncentrirale na nezanemarive prednosti interneta, na odgovorno, ciljano i svjesno korištenje društvenih mreža.

Korisno je osvijestiti koliki nam je zapravo raspon pažnje kako bismo se lakše odnosili prema vlastitom vremenu, možda ga i više poštovali. Jasno je da nitko ne može raditi više sati bez pauze te da samo trebamo naći najbolji način da se stvarno odmorimo, u idealnom slučaju i malo odmaknemo od posla, što ne mora nužno isključivati internet. To je bila jedna od ključnih tema radionice Zabava, učenje i druženje: Kako biti siguran na internetu?, koju je za osnovnoškolce u Dvoru održala Barbara Tolić Aušić, magistra pedagogije i kroatistike.

Zanimljivo je, primjerice, da se prema istraživanju koje je provodila psihologinja Mark određeni, ali mali broj ljudi, zaista može odmoriti na društvenim mrežama – ali samo ako ih upotrebljava strateški i planirano. Tako su ovi ljudi, kad im je u istraživanju Mark uskratila pristup pojedinim aplikacijama i stranicama s vijestima, bili manje produktivni, iscrpljeniji i nervozniji. Oni često imaju bolju samoregulaciju te im je stoga lakše koristiti društvene mreže samo kao kratko punjenje baterija. Upravo je o odgovornom korištenju interneta bilo riječi na radionici Nije sve tako crno! Svijetle strane interneta, koju je u sklopu projekta Digiceda vodila psihologija Mirta Rebrina.

Možda bi nam svima dobro došla radionica o tome kako internet može služiti nama, a ne mi njemu. Jer većina se nas smrtnika s lošijom samoregulacijom na društvenim mrežama ipak ne može zadržati samo minimalnu količinu vremena. Mi ostali zapinjemo, ostajemo visjeti negdje između ravnodušnog češljanja sadržaja i one sreće kad ipak naletimo na nešto značajno zbog čega smo zadovoljni što ipak nismo ranije pustili mobitel.

Dakle, mogli bismo svjesno odlučiti ne posegnuti za mobitelom, možda ga i pospremiti u torbu ili odložiti u susjednu prostoriju ako smo kod kuće – kako Mark kaže, važno je nesvjesno učiniti svjesnim. Tako bi ona, primjerice, savjetovala da Facebook otvaramo deset minuta prije sastanka kako bismo se osigurali da se tih deset minuta neće pretvoriti u pola sata.

Moguće je, naravno, jednostavno izbrisati Facebook na mobitelu. Tako ga u idealnom slučaju možemo otvarati stvarno baš kad nam treba, kad želimo nešto provjeriti ili popratiti što se događa u nadi da ćemo naletjeti na pokoju uzbudljivu priliku ili događaj koji ne želimo propustiti. To ne znači da se unatoč tome ponekad nećemo zaplesti u mrežu tuđih objava, naslova članaka, komentara, videa itd.

Osim pomalo kukavičkog brisanja aplikacije, ne smijemo zaboraviti da društvene mreže nude brojne mogućnosti da ih koristimo kao platforme za svoje hobije, razvijanje vještina poput učenja jezika ili jednostavno za učenje o temama koje nas zanimaju ili o kojima možda i sami želimo pisati. O korisnom i zabavnom potencijalu koji imaju društvene mreže raspravljalo se na radionici Društvene mreže kao edukativne platforme: Zabavom do učenja! koju je u sklopu Digicede vodila Barbara Tolić Aušić, magistra pedagogije i kroatistike.

Udruga kako si? među savjetima kako unaprijediti vlastitu vještinu upravljanja vremenom govori i o samomotivaciji i samonagrađivanju. Jedna do dvije nagrade dnevno kad zadatak privedemo kraju ili možda uspješno ne provjeravamo mobitel određeni broj sati ili minuta mogu nam uvelike poboljšati raspoloženje, reklo bi se, popraviti dan. A možda s vremenom naučimo i upotrebljavati društvene mreže za kreativni, aktivistički ili umjetnički rad pa ćemo se od posla ipak odmarati s kolegama, negdje na zraku ili na kauču.

Sadržaj vijesti isključiva je odgovornost Hrvatske udruge društava za tržišno komuniciranje – HURA-e! u sklopu projekta Digiceda – abeceda digitalne pismenosti i zapošljivosti. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Bespovratna sredstva osigurana su iz Europskog socijalnog fonda u iznosu od 408.345,91 HRK / 54.196,82  EUR i iz Državnog proračuna u iznosu od 72.061,04 HRK / 9.564,14 EUR.

Za više o EU fondovima: www.esf.hr i www.strukturnifondovi.hr.