U nekim ranijim željeznim vremenima, države su svoj image moćnih velesila gradile na vojnoj i ekonomskoj moći, a danas imamo sofisticiranije alate za jačanje međunarodnog utjecaja. Jedan je među njima, osim glazbe, i filmska industrija. Europska je audiovizualna industrija međunarodno priznata, ali nije dovoljno konkurentna na jedinstvenom digitalnom tržištu. 80 % europskih filmova nacionalne su produkcije, ali koprodukcije prelaze granice lakše od nacionalnih filmova. Serija Šutnja, za koju je potpisan ugovor s HBO-om, nastala je u koprodukciji Hrvatske i Ukrajine, poručuju iz Hrvatske gospodarske komore.

Upravo će to biti tema razgovora naziva Show Me the Money! Film Productiona for a Good Job in Croatia na Danima komunikacija, u kojemu će Jagoda Divić, samostalna savjetnica Hrvatske gospodarske komore, uz sugovornika Dalibora Matanića, hvaljenoga scenarista i filmskoga redatelja, skrenuti pažnju na brendiranje Hrvatske kroz film iz poslovne perspektive, što može pomoći ne samo lokalnim filmašima – već i cijeloj turističkoj branši. Ususret druženju na festivalu odlučili smo saznati više te smo joj tom prilikom odlučili postaviti više pitanja, a njezine odgovore pročitajte u nastavku!

Što je potrebno da bi se hrvatska filmska industrija digla na noge, prešla nacionalnu televiziju i postala poželjan izvozni proizvod?

Hrvatsku filmsku industriju u vremenu pred nama potrebno je dignuti na višu razinu i pozicionirati hrvatski film na mjesto koje mu pripada, a to je na međunarodnu filmsku scenu. Imamo sve preduvjete da to postignemo. Talentirane glumce, redatelje i scenariste koji ostvaruju međunarodne uspjehe i osvajaju nagrade na međunarodnim filmskim festivalima, ali i atraktivne dostupne lokacije. Film kao medij vrlo je važan za kulturni i gospodarski identitet države, ali i moćan globalno dostupan alat za promociju svega što ta država predstavlja u turističkom, društvenom i gospodarskom smislu. Potrebna je prije svega sinergija svih dionika u procesu stvaranja vrhunskog proizvoda, institucionalna podrška te pozicioniranje filmske industrije kao strateškog segmenta u razvoju i brendiranju zemlje, kao i gospodarskog multiplikatora na sve segmente društva u cjelini, osobito na turističku ponudu i sve što ide uz nju.

Što je generalno potrebno za promjenu percepcije ovog sektora?

Generalno je važno proizvoditi kvalitetan, autentičan izvozni proizvod koji će prepoznati strane produkcije. Hrvatska je nakon 2012. i početka realizacije projekta Filming in Croatia, nakon godina zanemarivanja ovog segmenta, ponovno postala privlačna za strane produkcije. Međutim strane produkcije uglavnom su suradnju temeljile na niskoj cijeni rada, povratu poreza i korištenju naših atraktivnih destinacija, pri čemu je Hrvatska rijetko glumila Hrvatsku. Dalmatinski otoci su postali grčki, Zagreb Berlin, Istra Italija. Snimanje Game of Thrones i sequela Ratova zvijezda u Dubrovniku je medijski bilo prilično popraćeno, kao i oduševljenje Dubrovnikom od stane svjetskih zvijezda koje su dijelile po društvenim mrežama svoje dojmove, ali Dubrovnik ni ovdje nije bio Dubrovnik. Filmska industrija ozbiljan je biznis koji donosi profit i jača međunarodnu poziciju. Države su često film koristile u ideološke svrhe, ali se u zadnjih nekoliko desetljeća filmska industrija koristi za pozicioniranje i jačanje međunarodnog utjecaja, privlačenje investicija kao i u svrhu prepoznatljive, poželjne, atraktivne turističke destinacije. Ne vidim apsolutno ni jedan razlog zašto mi to u vlastitoj izvedbi ne bismo mogli. Sve potencijale potrebne za vrhunski proizvod imamo.

Znamo da velike produkcije vole hrvatske lokacije, a imate li uvid u to kako percipiraju našu kreativnost?

S obzirom na to da je napravljeno nekoliko uspješnih koprodukcija, kvaliteta i talent su ti koji ruše granice i predrasude. Uspješne koprodukcije koje su našle put do gledatelja izvan granica Hrvatske, što je i cilj, pokazuju da moramo biti samouvjereni i vjerovati u svoje potencijale.

Postoje li neki pozitivni primjeri kojih biste se željeli dotaknuti?

Apsolutno postoje. Postoji i respektabilna prošlost iz vremena bivše države. Nažalost trenutno smo u situaciji da su u potpunosti zapustili svoju studijsku infrastrukturu. One projekte koje možemo izdvojiti kao primjer, a prešli su granicu Hrvatske su film Murina, koja je osvojila prestižnu nagradu Camera d’Or za najbolji debitantski film u Cannesu, film Zvizdan, koji je doživio ovacije 2015. i nagradu stručnog žirija u Cannesu, već ranije spomenuta  serija Šutnja koja je plasirana u brojnim europskim zemljama, SAD-u, Australiji, a također je emitirana i na streaming platformi HBO Europe, zatim serija Novine koja je prva dramska serija na hrvatskom jeziku koja se emitira na Netflixu…

Na koji je način moguće prelijevanje kulturne i kreativne industrije na sve segmente gospodarstva i društva u cjelini?

Razdoblje krize uzrokovane virusom COVID-19 u velikoj je mjeri pridonijelo promatranju KKI sektora kao jednog od faktora o kojem ne ovisi samo nematerijalno ili duhovno bogatstvo neke zajednice, nego i konkretan materijalni rezultat, ostvariv i mjerljiv putem egzaktnih ekonomskih pokazatelja. U KKI sektoru u EU zaposleno je blizu 8 milijuna ljudi, ostvaruje 4,4 posto BDP-a EU, što dovoljno govori o njegovoj važnosti i utjecaju na gospodarski razvoj. Rezultat je to nezaustavljivog rasta KKI sektora posljednjih godina, dodatno osnaženog digitalizacijom i internacionalizacijom poslovanja. Financijska omotnica za provedbu Programa za razdoblje 2021. – 2027. za kulturne i kreativne industrije iznosi 2,44 milijarde eura, a izgradnja kvalitetnog razvojnog okvira u navedenom smislu može predstavljati ključan razlikovni kriterij pune uspješnosti KKI sektora te samim time i temelj njegove prekogranične, regionalne ili globalne konkurentnosti.

Što je po Vama najveća dodana vrijednost generalno koju ove industrije mogu osigurati gospodarstvu na svim razinama?

Kulturne i kreativne industrije smatraju se jednim od glavnih pokretača novih svjetskih ekonomija. Kreativne industrije općenito jedan su od najvećih promotora Hrvatske te je izuzetno važno na kreativu gledati kao na biznis. Na primjer u Njemačkoj se pokazalo prije pandemije da ove industrije zapošljavaju veći broj ljudi nego automobilska industrija. EU je ove industrije prepoznala kao najbrže rastuće sektore koji zapošljavaju visokoobrazovane mlade kadrove, privlače ulaganja i imaju visok udio u BDP-u. Kreativne i kulturne industrije, svoju moć i šarm temelje na popularnosti koja ne poznaje granice i zahvaća široki krug ljudi. Osobito kroz glazbu i film koji sve više postaju komercijalni proizvod.

Što je potrebno da bi se gospodarski sektor pokrenuo, postao inovativan, proaktivan i na tragu toga osmislio investicije i povlačio novce iz EU Fondova za razvoj projekata?

Jedna od glavnih specifičnosti hrvatskog KKI sektora jest da se kultura i kreativne industrije ne doživljavaju kao poslovne ili gospodarske djelatnosti. U tom smislu valja naglasiti kako KKI sektor uglavnom nije prepoznat kao poslovni ili biznis sektor, nego ga se obično tretira kao skup individualnih umjetnika, kreativaca ili zabavljača, odnosno kao svojevrsni nužni trošak, iako se zapravo radi o potentnoj industriji koja zapošljava i značajno doprinosi bruto nacionalnom proizvodu.

Sve navedeno dovodi do potrebe za strukturiranim osnaživanjem KKI sektora radi poticanja njegove konkurentnosti kroz razvoj novih poslovnih modela i iskorištavanje prednosti digitalnih tehnologija. Digitalizacija tvrtki iz KKI sektora okidač je širenja konzumacije i monetizacije kulturnih i kreativnih dobara. Shodno tome, potrebno je prepoznati važnost ulaganja u KKI sektor, njegovu digitalizaciju i osnaživanje, a posebno kroz EU fondove i sufinanciranje koje će olakšati tvrtkama daljnji razvoj i profitabilnost.

KKI sektor zasigurno ima potencijala brendirati hrvatsku izvrsnost uz potporu novca iz EU fondova. Kulturna i kreativna industrija (KKI) kroz svoj horizontalni utjecaj na sve druge sektore nositelj je razvoja gospodarstva, godišnje uprihođuje više od 640 milijardi eura te čini 4,4 % europskog BDP-a i nosi ogroman potencijal za daljnji ekonomski rast. Potrebno je osnažiti KKI sektor kroz veće usmjeravanje u poduzetništvo, komercijalizaciju i iskorištavanje dostupnih fondova Europske unije, koja je za razvoj ovih industrija predvidjela značajnu financijsku omotnicu za buduće proračunsko razdoblje. Veliki potencijal razvoja sektora nalazi se u povlačenju sredstava EU. Sufinanciranjem inovativnih, kreativnih i digitalnih projekata pomoći će tvrtkama u podizanju konkurentnosti i dosezanju globalne prepoznatljivosti, što je važno ne samo radi utjecaja na domaći BDP, već i radi promjene percepcije industrije te brendiranja Hrvatske kao zemlje nositeljice značajnih audiovizualnih i kreativnih projekata.

Na Danima komunikacija u panelu naziva Show Me the Money! Film Production for a Good Job in Croatia s Daliborom Matanićem razgovarat ćete upravo o ovim temama. Vjerujemo da ćete tamo za sve sudionike iznijeti niz činjenica, ali posebno nas zanima što biste (pre)poručili (mladim) kreativcima s potencijalom, s obzirom na to da će mnogi od njih biti prisutni na festivalu – kako se istaknuti, prvo na hrvatskom, a potom i na međunarodnom tržištu?

Za mlade ljude s potencijalom potrebno je njegovati i stvarati kulturu i društvo koje potiče individualnost i izvrsnost te njeguje kulturu uspjeha. Mladi ljudi trebaju ulagati u znanje i informiranost, širiti vidike i imati samopouzdanje u svoje potencijale. Također je bitno okruženje tijekom obrazovanja, a poslije i razvojnog puta, jer vrlo je važno da je to okruženje koji potiče na rast, razvoj i slavi rezultat. Ostalo je sve na njima, jer uz veliki trud i vjeru u sebe rezultat ne izostaje. Budite autentični, put koji ste odabrali nije lagan, često puta, ako ste inovativni, naići ćete na nerazumijevanje okoline, ali da je moguće postići sjajne rezultate i postati prepoznatljiv svjedoče uspjesi vizionara koji potječu iz Hrvatske, ali su odavno prešli njezine granice.

U cijelosti je objavljen festivalski raspored – postoje li još neka predavanja u glavnoj dvorani i razgovori s domaćim stručnjacima kojima se na Danima komunikacija posebno veselite?

Teško je izdvojiti jer su sva predavanja kao i predavači izuzetni stručnjaci u svojim područjima, ali neki od njih koje bi svakako željela poslušati su Paul Holmes, Rorg Sutherland, Toshihiko Tanabe, Munise Can i svakako Edward Snowden. Sigurno ću poslušati nekoliko vrhunskih panela koje će moderirati ili u njima sudjelovati domaći stručnjaci, a vezani su uz teme održivosti, korištenja medija u svrhu klevetničkih kampanja, zatim poticanja poduzetničkog duha, a svakako će ovo biti i prilika da s poduzetnim i uspješnim ljudima razmijenim iskustva i možda pronađem zajedničke interese u cilju stvaranja još boljeg okruženja za kreativne i kulturne industrije u Hrvatskoj.

Prijave za sudjelovanje na festivalu, online ili uživo, moguće su na poveznici.