Članovi žirija IdejeX anonimno među sobom biraju one koji će predvoditi žiri, a žiri skupine Best on Market drugu je godinu zaredom odabrao Seana Poropata (kreativni direktor, Studio Sonda). Ako svemu dodamo činjenicu da je Studio Sonda prošle godine bio trostruki osvajač glavnih nagrada DK-ovih natjecanja, ovo nam je bila izvrsna prilika da mu postavimo nekoliko pitanja o procesima stvaranja, ali i žiriranja, koji će biti korisni i članovima žirija i samim prijaviteljima; saznali smo i što misli o stanju na tržištu – a i kako svojim radom mijenjati svijet. Odgovore pronađite u nastavku!

Ovo je druga godina kako su Vas članovi žirija odabrali za predsjednika skupine kategorija I. Best on Market, u kojoj se projekti natječu prema poslovnim kategorijama industrija u kojima djeluju klijenti. Čestitke! 🙂 Kakvo je za Vas bilo prošlogodišnje iskustvo žiriranja?

Biti predsjednik žirija IdejeX velika je čast, pogotovo dvije godine zaredom. HURA je iskusna u vođenju procesa kao što je žiriranje IdejeX, znaju se uloge, principi rada, sve je dobro uhodano. Hura za HURA-u! Također su kolege/ice i njihovo iskustvo bili ključni pri žiriranju. Uvijek je u žiriju netko tko je prije vas bio predsjednik pa gledate u tom smjeru za signalima radite li što krivo. Lako je raditi kada ste okruženi kvalitetnim ljudima. Ono što mi je žao jest da je, kao i prošle godine, i ove godine žiriranje online. Nadam se da već iduće više tome neće biti tako.

Osvrt na 2021: bila je to rekordna godina po broju prijava, ukupno 163, od čega 98 prijava u skupini I. Best on Market, a i dodijeljen je rekordan broj nagrada. Možda nam upravo te brojke ukazuju da je vrijeme za promjene. Vrijeme da se ljestvica podigne još više. Visoko kako nikada nije bila? Možda.

Što je prošlogodišnjem žiriju bio najveći izazov? U skladu s tim iskustvom, što ćete savjetovati kolegama u žiriju?

Najveći je izazov bio ne nagraditi radove koji su visoke kvalitete, dobri radovi, ali im još uvijek fali ona ideja X, ono nešto malo više. Naše tržište nije veliko, da ne duljim, znamo svi gdje radimo, te se na godišnjoj razini na tako malom tržištu malo čuda dogodi, no bez obzira na to važno je poduprijeti struku, nagraditi što se nagraditi da i tu se javlja najveći izazov. Koliko dignuti, tj. spustiti ljestvicu a da ovo natjecanje ima smisla? Realno, neće podizanje ljestvice stvoriti bolje radove, stvar je tržišta, ali s druge strane, bitno je što mi kao struka poručujemo, kakvu poruku šaljemo dodjelom nagrada. Potičemo li autorefleksiju koja je iznimno važna za razvoj industrije? Na žiriju je da sačuva ili podigne vrijednost nagrade koju dodjeljuje, no s druge strane nagrada mora biti dodijeljena da bi imala smisla. Mislim da nikad nismo bili bolji te da je vrijeme da hrabro podignemo tu ljestvicu.

A što biste savjetovali potencijalnim prijaviteljima? Kako da svojim prijavama obore žiri s nogu?

U dvorani u kojoj naša kćer Marija trenira karate na jednom zidu bio je selotejpom, onako usput, zalijepljen A4 papir na kojemu je pisalo: Na treninzima se osvajaju medalje, a na natjecanjima samo idemo po njih! Dakle, nema prijave koja će oboriti žiri s nogu ako sadržaj nije kvalitetan, a na njemu se radi cijelu godinu, često i puno dulje. To je početak, a zatim su, naravno, i prijave važne. Sastavni su dio uspjeha ili neuspjeha nekog rada. Velike grupacije imaju odjele koji rade samo na prijavama, case studyjima, pravi su to dvominutni dokumentarci. Osobito su važni na velikim globalnim festivalima kao što su Cannes, The One Show, ADC… 2021. je na festivalu Cannes Lions bilo prijavljeno 29 074 rada iz 90 zemalja, s tim da treba uzeti u obzir da 2020. festival nije održan. Dakle, žiri takvih festivala u nekoliko dana mora pogledati više tisuća radova, e tad je svaka sekunda vašeg videa itekako važna. Na nacionalnim festivalima ti su brojevi neusporedivo manji, pogotovo kad se radi o državi poput Hrvatske, gdje žiri pred sobom ima stotinjak radova koje može na miru, više puta pogledati, pročitati, a ako prijava i nije jasna, pokušati razumjeti… Zato želim potaknuti prijavitelje da se prijave na nacionalne festivale ako imaju kvalitetan rad, bez obzira na to jesu li sigurni u svoj case. Možete svejedno puno naučiti, na kraju krajeva, žiriranja su javna, možete nam se pridružiti, poslušati mišljenje žirija, svojih kolega. Kako god vaš rad prošao, iskustvo je poučno. IdejaX velika je prilika da naučite nešto, radite na tome kako biste mogli jednoga dana prijavljivati radove na veće, gore navedene festivale. Da biste napredovali, potrebna je samoanaliza, upravo je to ono najvrjednije što nude nagrade poput IdejeX – priliku za analizu i samoanalizu.

Ima jedna dobra knjiga o tome kako napraviti kvalitetan case study: From Cold Case to Gold Case, autor je Peter Ampe. Peter, vlasnik 43 kanska lava, jednostavno, zabavno i praktično prolazi kroz sve faze rada na filmu. Kaže, prvih je 20 sekundi je ključno, no isto je tako i preostalih 100 sekundi. 🙂 Svakako moja topla preporuka.

Prošle godine kroz Vaše ruke prošlo je mnogo projekata. I sami ste sa svojim timom osvojili, ako dobro brojimo, čak 8 IdejaX. Jeste li primijetili neke nove trendove u kreativnoj industriji koji su nastali kao posljedica koronakrize, jesu li se promijenile neke radne prakse? I, općenito, što ima novoga na tržištu?

Koronakriza sigurno je jako ubrzala neke transformacije koje su već dulje prisutne, kao što je primjerice digitalizacija. No naše je tržište tromo i sporo te je o nekakvim velikim promjenama u godini dana teško govoriti. Recimo da hodamo utabanim putevima kolega iz nekih drugih, po tom pitanju razvijenijih zemalja. No tu ne govorimo samo o našoj industriji, već odnosu prema poslovanju u širem smislu. Naše tržište jednostavno ne koristi jednadžbu kroz koju bismo se mi, kreativci, mogli izraziti punim kapacitetom. Još uvijek, bez obzira na digitalizaciju, ono ne vjeruje svim svojim srcem u moć strateškog pozicioniranja, u komunikaciju koja iz njega proizlazi, u storytelling… ideju. A i kada povjeruje, nije dosljedno. To je po meni veliki problem, upravo ta dosljednost. To što imamo samo četiri brončana lava s kanskog festivala ukazuje na nešto što je puno širi problem od segmenta u kojemu mi ulazimo u igru. Vjerujem da kolege koje su ostvarile velike međunarodne rezultate poput kanskog lava, Eurobesta, Effie Europea…. znaju da nisu radili samo na rješenju. Već koliko je truda, rada i sati utrošeno na rad s klijentom već pri postavljanju kvalitetnog zadatka. Kvalitetno rješenje uvijek je posljedica dobro postavljenog zadatka. Ako je zadatak nejasan, neutemeljen, ne potječe iz jasne, utemeljene tržišne potrebe, nema dalje. Nema ideje, nema rezultata. Želim kazati da treba problem razmatrati puno šire od samog rješenja koje bi trebalo predstavljati nešto novo. No, iako sporo, mora se priznati da se stvari kreću prema boljem.

U okviru nove kategorije Društvena odgovornost hrvatskim kreativcima pruža se prilika da pokažu kako oni mijenjaju svijet. Kako komunikacijska industrija postaje pokretačica promjena? Kakve projekte očekujete u ovoj kategoriji?

Pa mislim da, bez obzira na kategoriju, uvijek treba razmišljati: Kako ja ponuđenim rješenjem mijenjam svijet? To bi se pitanje uvijek trebalo vrtjeti po našoj glavi. Najbolje kampanje, brendovi današnjice čine upravo to – mijenjaju svijet. Ne treba idealizirati stvari pa misliti da je to uvijek moguće. Nekad više, nekad manje, ali važno je da je to pitanje uvijek tu negdje. Također, ono što je jako zanimljivo danas, kada pričamo o mijenjanju svijeta, jest da se od brendova više ne očekuje da budu samo pokretači promjena, već da budu promjena sama. Maestralan je primjer Nikeova kampanja s Colinom Kaepernickom još iz 2018. Taj je moment teško i nazivati kampanjom. Ili H&M-ov Loop 2021. Brendovi više ne pozivaju na promjene, već svojim primjerom poslovanja, stavova, izravno nude rješenje, bez obzira na kategoriju.

Prijaviteljima je omogućeno dodatnih tjedan dana za prijavu radova te je kasni prijavni rok iznimno produljen do 3. ožujka 2022. Više informacija na službenim stranicama natjecanja.