Generativna umjetna inteligencija podskup je umjetne inteligencije koja koristi algoritme dubokog učenja za generiranje novog sadržaja poput slike, teksta ili zvuka. Radi se o tehnologiji koja predstavlja jednu od najzanimljivijih tema za marketinšku industriju.

Više baš i ne možemo govoriti da se ovdje radi o tehnologiji budućnosti; ovo je sadašnjost koja je donijela tehnološku revoluciju i mijenja naše shvaćanje kreativnog procesa, ali i umjetnosti u cjelini. Umjetna inteligencija može stvoriti osobu, životinju ili lokaciju koja u stvarnosti ne postoji, što nam pokazuje kako kreativni procesi ne poznaju granice i da je sve moguće, kaže Duško Tubić, Head of Creative Production u tvrtki dentsu Croatia.

U ovom pregledu primjene generativne umjetne inteligencije vidimo da se radi o vrlo specifičnoj upotrebi umjetne inteligencije koja u svom radu koristi takozvane algoritme strojnog učenja (engl. machine learning).

Machine learning odnosi se na sposobnost umjetne inteligencije da s vremenom obrađuje sve više podataka koji se temelje na algoritmima i tako polako uči donositi kompleksnije odluke. Da bi to mogla, ljudi trebaju trenirati umjetnu inteligenciju.

Strojno učenje razlikuje se od dubokog učenja (engl. deep learning) koje umjetnu inteligenciju stavlja u poziciju da sama razumije jesu li njezine odluke ispravne ili ne. Za to se koristi neuronska mreža, koja je vrlo slična ljudskom mozgu.

Napisati nekoliko kartica teksta o određenoj temi donedavno je bio zadatak koji je tražio pripremu i vrijeme. Danas umjetna inteligencija to odrađuje u nekoliko sekundi. Kreativni su procesi vrlo subjektivni, zato je ova tema sporna. Ali danas se uz pomoć umjetne inteligencije može napraviti bezbroj varijanti jedne kreative zadržavajući pritom isti vizualni stil i temu. Međutim, primjena umjetne inteligencije nije ograničena samo na područje kreative. Može pomoći i u programiranju, odnosno razvoju aplikacija, upravljanju velikim sustavima i u mnogim drugim područjima, tvrdi Tubić.

Primjenom umjetne inteligencije radikalno se mijenja naš proces rada i cjelokupnog poslovanja. Ona ima moć usmjeriti našu kreativnu energiju na ideju i njezin nastanak te nas odmaknuti od izvođenja i prilagodbe. Tako budućnost određenih zanimanja dolazi u pitanje dok se naziru neka nova zanimanja. Na primjer, prompt engineer – osoba zadužena za oblikovanje uputa koje se daju umjetnoj inteligenciji s ciljem postizanja što boljih rezultata u odnosu na očekivanja.

Posljedica upotrebe umjetne inteligencije nije potpuna automatizacija kreative, nego bi ona trebala voditi suradnji i suživotu čovjeka i umjetne inteligencije. Umjetna inteligencija daje nove ideje, ima potencijal razvijati maštu i poticati kreativnost.

Bitno je spriječiti zloupotrebu umjetne inteligencije za generiranje slika, zvuka i videosadržaja koji korisnike dovode u zabludu da se radi o stvarnom sadržaju. Takvi materijali mogu biti vrlo slični stvarnom sadržaju, tj. od njega se mogu razlikovati u sitnicama koje je teško primijetiti.

Kad govorimo o umjetnoj inteligenciji, postavlja se i pitanje autorskih prava jer su radovi potpomognuti AI-em produkti obrade već postojećih radova. Stoga je bitno zaštititi autorska prava svaki put kad se upotrebljava AI. Umjetna inteligencija crta, piše i kreira, ali ipak ne zamjenjuje ljudski rad – ona je samo alat kojim se osoba služi. Ljudski faktor nikako ne možemo isključiti.

Dentsu Croatia već dugo istražuje primjenu generativne umjetne inteligencije u području kreative i marketinga. Ako želite saznati više, slobodno im se obratite na [email protected].