Živimo u vremenu u kojem zdravlje postaje novo bogatstvo, u kojem je potrošač usmjeren na to kako živjeti zdravije dok balansira s povećanim troškovima života i povezivanjem s tehnologijom.

Iako se Željezna zavjesa srušila prije više od tri desetljeća, metaforički ona još uvijek postoji u zdravlju. I dalje postoji zapanjujuća razlika kada se ispituju zdravstveni podaci u zapadnoj i srednjoj te istočnoj Europi. Dok neke zemlje u regiji CEE prednjače u određenim zdravstvenim pokazateljima, druge se stalno nalaze na dnu europskih zdravstvenih ljestvica. Otključavanje potencijala za bolji rad zahtijeva višestruki pristup. 

Svaki brend mora se razviti u brend zdravlja kako bi ostao relevantan i odgovarao na sve veću potražnju za boljim zdravljem u srednjoj i istočnoj Europi. U svojoj srži, dentsu je predan usmjerenosti na ljude, što mu omogućuje da uoči nijanse ljudskog ponašanja za dobrobit svojih cijenjenih klijenata. Dentsu vidi važnost mentalnog zdravlja, promatrajući ga na razini fizičkog zdravlja; primjerice, u obliku davanja svojim zaposlenicima 3 dana godišnje da se usredotoče isključivo na svoju mentalnu dobrobit.

U skladu s etosom usmjerenim prema budućnosti, dentsu u ovom izvješću pomno ispituje izglede telemedicine u regijama srednje i istočne Europe. Dok su neke zemlje gorljivo jurile s ovom promjenom paradigme, druge su još uvijek zabrinute. Za snalaženje u složenom krajoliku zdravlja u našoj regiji, dentsu profesionalci nude stručnost na svim tržištima srednje i istočne Europe.

Što utječe na doživljaj zdravlja na osobnoj razini 

Na 80 % zdravstvenih ishoda pojedinca utječu društvene determinante zdravlja, kao što su kvaliteta obrazovanja, stanovanje, prehrana, zaposlenje i okoliš. Pandemija je naglasila važnost istraživanja netradicionalnih partnerstava u zdravstvu. Tijekom pandemije, uobičajeni uzroci stresa poput zaposlenja, prihoda, obitelji i pitanja zajednice bili su ugroženi.

Ključne činjenice studije za Hrvatsku 

U Hrvatskoj je značajno porastao segment koji sve više traži samoliječenje. Osim onih koji traže pristupačnije lijekove, raste i broj onih koji preskoče liječnika.

Uz teme vezane uz kuhanje i hranu, medicinska stanja i lijekove, drugo su omiljeno pitanje o kojem ljudi traže savjet od svojih najmilijih. Hrvati su druga nacija u srednjoj i istočnoj Europi koja otvoreno govori o svojim zdravstvenim problemima.

U posljednjih 10 godina Hrvatska se malo popela na Svjetskom indeksu sreće, kompozitnom indeksu u kojem zdravstvena skrb igra veliku ulogu. Hrvatska je 2023. na 48. mjestu, dok je 2013. bila na 58. mjestu.

Predviđa se da će izdaci za zdravstvo iz vlastitog džepa značajno porasti u Hrvatskoj u sljedećim godinama i iznositi više od 3.000 eura do 2028. koje ljudi troše na lijekove i terapije. Od svih tržišta srednje i istočne Europe, Hrvatska je nacija koja ima najveću količinu lijekova propisanih svojim građanima. 

Gledajući ključne pokazatelje, od očekivanog životnog vijeka do uzroka smrtnosti do bolesti koje se mogu liječiti i spriječiti, Srednja i Istočna Europa zaostaje za Zapadnom Europom. Također postoji dramatična razlika u tome koliko zdravih godina osoba ima nakon 65. godine života. Po tom pitanju, Hrvatska drži 4. najlošiju poziciju u EU. Tome idu u prilog činjenice da je Hrvatska u vrhu po pitanju pretilosti te čak na 1. mjestu po pitanju konzumacije alkohola u mladih. 

Da ipak nije sve tako crno, pokazuje činjenica da mladi u srednjoj i istočnoj Europi grade zdrave navike od rane dobi. Hrvatski tinejdžeri bave se nekom fizičkom aktivnošću bar jedan sat dnevno, a po tom pitanju se Hrvatska nalazi na 5. mjestu, iza Bugarske, Slovačke, Slovenije i Mađarske. Prosjek EU je da se 14 % mladih u dobi od 15 godina kreću dovoljno svaki dan.

Za više informacija izvješće možete pronaći ovdje.