Tržište, financije i kako doći do publike ono je što najviše brine (kulturne) kreativce

Prošlog je tjedna održana KIKI radionica društvenog inoviranja, u kojoj su sudjelovali predstavnici institucija, udruga, nezavisnih i mladih profesionalaca. Glavnim izazovom s kojim se susreću naveli su probleme tržišta, ali bilo je tu i drugih zanimljivih primjedbi.

Cilj KIKI radionice društvenog inoviranja bio je identificirati ključne potrebe i izazove s kojima se suočavaju profesionalci iz kulturno kreativnih industrija. Na radionicu su se odazvali stručnjaci iz različitih branši, uključujući freelancere, kreativce iz privatnog sektora, neprofitnih udruga, ali i akademskih institucija.

Među glavnim izazovima i problemima koje su definirali sami sudionici, ističu se oni vezani uz samo tržište. Uz to što je teško zaštititi intelektualno vlasništvo, profesionalce iz kulturno kreativnih industrija – među kojima su dizajneri, marketingaši, fotografi, kustosi, muzeolozi i ostali kreativci koji se bave novim medijima – muče birokracija, administrativni problemi i zatvorenost tvrtki prema freelancerima. Nadalje, veliki izazov su financije i razvoj publike, tj. kako doći do ciljne skupine. Dio sudionika je kao veliki problem istaknuo inertnost i društvenu depresiju, te teško pronalaženje motivirane radne snage.

S druge strane, za mlade profesionalce je izazov dodatna edukacija i kako naučiti specifične vještine. Ovaj problem proizlazi iz lošeg programa visokoškolskog obrazovanja koje ne priprema studente za rad na tržištu. Na radionici su mapirane i druge potrebe unutar industrija i to kroz 5 specifičnih područja: ljudski potencijali, financijski resursi, intelektualni resursi, društveni kapital i materijalni resursi.

Produktivnost pada kada se brinemo za egzistenciju

Na radionici se nekoliko puta govorilo o freelancerstvu koje još nije dovoljno prepoznato u društvu. S jedne strane, institucije ne prepoznaju freelancere kao osobe koje direktno pružaju svoje usluge, stoga ih miješaju s poduzetnicima zbog čega nedostaje i programa i poticaja za takav način poslovanja. S druge strane, i tvrtke im često zatvaraju vrata ili se događa da od njih očekuju usluge koje nisu u opisu njihova posla. Naime, karakteristika našeg tržišta je da sve radimo sami. Trošimo se na krive kanale i manje smo produktivni, objasnio je Matija Raos, predsjednik Hrvatskog društva nezavisnih profesionalaca.

Dio ovih problema potječe i iz pogrešnog načina razmišljanja gdje se zaposlenje gleda kao jedini način održivosti i zarađivanja za život. Međutim, takav mindset nije zdrav za osobni razvoj, smatra Matija, a pod pritiskom preopterećenosti oko egzistencije, kreativcima pada ono bez čega ne mogu – produktivnost.

Nova radionica u ožujku

U Hrvatskom društvu nezavisnih profesionalaca su zadovoljni odazivom, posebice zbog toga što se pokazalo koliko je pojam kreativnosti širok. U programu radionice sudjelovala je i HURA.

“Ugodno smo iznenađeni odazivom i interesom za KIKI radionicu s preko 50 prijava najraznovrsnijih dionika iz sektora kulturno kreativnih industrija. Zadovoljni smo jer je na radionici sudjelovalo 30 predstavnika KKI organizacija, nezavisnih i mladih profesionalaca, fakulteta te tvrtki što nam je omogućilo kvalitetan rad te dolazak do reprezentativnog snimaka situacije u sektoru.”

Rezultati radionice će poslužiti za daljnje aktivnosti KKI društvenog inoviranja. Već u ožujku nas očekuje trodnevna co-creation radionica koja će se baviti procesom programa za podršku projektima kulturno kreativnih industrija s komponentom društvene inovacije, a više detalja znat ćemo uskoro.

Izvor: www.netokracija.com/kulturni-kreativci-kiki-radionica.
Foto: Luka Travaš