Foto: Pixell

Nikola Vrdoljak, direktor digitalne agencije Gingernet, začetnik je projekta Zelena ideja koja je privukla veliku pažnju hrvatskih agencija i eko poduzetnika. Povod za ovaj razgovor je Zelena ideja, ali ne treba propustiti priliku da istovremeno malo bolje upoznamo i Gingernet.

Za sebe kažete da je Ginger komunikacijska agencija nove generacije, posvećena stvaranju marketinških rješenja u digitalnom dobu. Lijepo zvuči, ali hajdemo to malo konkretizirati – što točno sadrži Gingerova ponuda klijentima?

Gingernet je full service digitalna agencija. Danas to znači da imamo internet media buying, social media, web dizajn i razvoj te kreativu. Ali poanta je da danas, svakim danom, medijsko okruženje se mijenja i rekao bih da se i ono što zovemo klasični mediji sve više digitalizira. TV je samo jedan kanal na kojem imamo video sadržaj, ali danas ih ima još puno. Print je kanal u kojem tekst izlazi u jednom obliku, ali nije jedini. Kanala je danas mnogo, a bit će ih još više. Internet nije samo još jedan kanal, već je platforma koja konvergira sve kanale za komunikaciju. Vjerujem da su digitalne agencije u boljoj poziciji u novom medijskom okruženju, nego klasične agencije kojima je potrebna veća transformacija kako bi ispratile sve promjene. Vrijeme je da digitalne agencije uđu u prostor kreativnih, media buying i PR agencija. Osim toga, siguran sam da ćemo gledati ulazak i u konzalting budžete, što se već događa u SAD-u, kao i puno vlastitih proizvoda, što već vidimo i u regiji. Barijera među različitim tržištima je sve manje i digitalne agencije, kao što je Gingernet, su dobro pozicionirane da to iskoriste.

Kako pozicionirate Ginger unutar hrvatske digitalne zajednice?

Gingernet postoji tek nešto više od četiri godine i mislim da smo napravili puno za pozicioniranje digitala. Osim u radu s velikim brojem velikih tvrtki, koje su nam klijenti i koje sada imaju značjan dio budžeta u digitalu, i kroz Weekend Media Festival pozicionirali smo puno tema koje su bitne za daljnji razvoj digitala. Mislim da na hrvatskom tržištu ima zanimljivih ljudi i dobrih agencija koji su spremni za iskorak koji je potreban u digitalu. Digital je, u neku ruku, još uvijek u poziciji izazivača na već strukturiranom marketinškom tržištu pa smo spremni više riskirati i inovirati. Isto je i u Gingeru.

Da li su hrvatski oglašivači prihvatili digitalno oglašavanje kao dobar i kvalitetan komunikacijski kanal ili s njim još uvijek eksperimentiraju?

Svi veliki oglasivači su prihvatili digital i koriste ga sve više.  Mislim da se nitko više ne pita treba li mu internet, već samo kako ga najbolje iskoristiti. Smatram da smo prošli i onaj period oduševljenja novim kanalom, kad se dosta nepromišljeno ulazilo u razne digitalne kanale bez razumijevanja što vam stvarno treba. Danas se ipak digital bolje razumije, traži se ROI, bolje se shvaća što koristi brandu. U sektoru malih i srednjih tvrtki je situacija ipak malo drugačija, ali trend je jasan i neupitno je da će svi prebacivati više budžeta na digitalne kanale, a i sve više poslovanja će biti na interentu. Druga je tema što internet i digital nije preslika klasičnih kanala, niti su današnje digitalne agencije one koje će nužno profitirati iz trenda digitalizacije.

Neka božićna ili novogodišnja želja koju bi Media Marketing mogao Gingeru ispuniti u 2014. godini? 

Media Marketing nam je već ispuno želju tako da je snažno podržao projekt Zelena ideja. No recimo, bilo bi sjajno na Media Marketingu vidjeti adresar svih digitalnih agencija u regiji. Kao jedini marketinški mediji koji se prati u cijeloj regiji, mislim da bi to bilo korisno svima. A mogli bi nam poslati i malo hurmašica. 🙂

Začeli ste Zelenu ideju. Što vas je potaknulo da pokrenete ovu kampanju? Imali ste višak slobodnog vremena s kojim niste znali što ćete, ili ste i sami ljubitelji organske hrane, a takvi su dosta agresivni da i druge na to nagovore, ili ste jednostavno shvatili da je jedan od izlazaka advertising industrije iz krize konačan ulazak u poduzetničku zajednicu i aktiviranje jedne nove generacije kvalitetnih klijenata?

Kao prvo, vjerujem da nemamo baš puno resursa i sektora u ovoj regiji koji će nam omogućiti dobru budućnost, ali sam siguran da je zelena ekonomija jedan od njih. Drugo, nije mi se svidio pristup koji smo imali s početkom krize gdje smo, na neki način, plašili klijente da će osjetiti posljedice ako smanje marketinške budžete. Mislio sam da im trebamo pokazati što im značimo, a ne prijetiti. Potakao me i jedan Bruketin članak gdje je prikazao Hrvatsku koja je prilično deindustrijalizirana kao zeleni vrt Europe.

I, možda najvažnije, modeli po kojima agencije danas rade su istrošeni, što vidimo i po sve manjim budžetima i manjim maržama, a siguran sam da know how, koji je potreban u suvremenoj ekonomiji, imamo. Razlika cijene kave u Starbucksu i kave u zagrebačkom kafiću je baš u onom znanju koje mi imamo. Mali ekoproizvođači su oni koji trebaju to znanje jer svoj proizvod znaju napraviti, a mi smo tu da im pokažemo kako ući na trzište.

Da li ste zadovoljni odazivom agencija te da li ste iznenađeni reagiranjem eko proizvođača?

Jako sam zadovoljan. Zapravo sam čak i ugodno iznenađen. Znamo kakva je brza i naporna svakodnevica u agencijama i iako agencije često rade humanitarne i besplatne projekte ipak me iznenadio pozitivan pristup projektu.

Vjerujete li da Zelena ideja može predstavljati neku vrstu prekretnice u hrvatskoj oglašivačkoj industriji potpunim otvaranjem poduzetnika suvremenim principima tržišnog poslovanja?

Prekretnica je možda preteška riječ ovdje, ali mislim da je sigurno pozitivan signal. Mi smo industrija koja daje dodatnu vrijednost proizvodima naših klijenata. U današnjoj ekonomiji ta dodatna vrijednost i jest ključ razlikovanja među proizvodima, obzirom da ne vjerujem da ima previše razlike između sto vrsta istih proizvoda koje danas kupujemo. No, da bismo se mogli baviti dodatnom vrijednošću, prvo moraju postojati ti osnovni proizvodi i klijenti. Ovdje pomažemo budućim klijentima u sektoru koji je sigurno dio budućnosti.