Osijek je 7. i 8. svibnja bio središte jedne od najvažnijih rasprava ove godine: što jedemo, tko proizvodi našu hranu, možemo li si to i dalje priuštiti – i što će biti sutra? Konferencija FOODCOOLTOUR pokazala je da je proizvodnja hrane pitanje nacionalne sigurnosti s čime se složilo više od 300 sudionika i 50 stručnjaka na 12 panela. Komunikacijski partner konferencije je agencija Komunikacijski ured Colić, Laco i partneri.

Bernhard Url, izvršni direktor Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), naglasio je da je: Važnost održivosti prehrambenih sustava, prilagodbe klimatskim promjenama i odgovora na rastuća potrošačka očekivanja danas veća nego ikad prije. Hrvatska nažalost, kako je više puta istaknuto u raspravama, većinu hrane uvozi i daleko je od samodostatnosti zbog čega treba ulagati dodatne napore kako bismo osnažili domaću poljoprivrednu proizvodnju i prehrambenu industriju.

Potreban oprez kod oglašavanja hrane prema djeci

O hrani se razgovaralo s različitih aspekata pa je jedna od tema bila i oglašavanje posebice ono usmjereno prema djeci. Djeca i mladi sve su češće na udaru agresivnih marketinških kampanja, a posljedice su ozbiljne– od porasta pretilosti jer je hrana mnogima utjeha do sve češćih poremećaja prehrane na drugoj strani spektra. Mladi najlakše upijaju šarenilo i agresivne kampanje te se od djeteta vrlo brzo stvori idealan potrošač., upozorila je prof. prim. dr. sc. Katarina Dodig-Ćurković. Prof. dr. sc. Božo Skoko je naglasio kako djeca do sedme godine ne prepoznaju da je nešto reklama, međutim: Dovoljno je da proizvod vide dva puta – i već ga žele. Djeca su ozbiljni potrošači, a istraživanja pokazuju da sudjeluju u odlučivanju o trećini kućnog budžeta. Kad govorimo o regulaciji takvih praksi posebno na društvenim mrežama koje imaju veliki utjecaj na djecu i mlade,  Stanislav Bender iz Agencije za elektroničke medije, naglašava: Digitalne platforme ne podliježu našoj nadležnosti jer im sjedišta nisu u Hrvatskoj, a algoritmi koji odlučuju što će djeca gledati zaštićeni su kao poslovna tajna. No, ono na što možemo utjecati – i na čemu radimo – jest edukacija korisnika: kako prepoznati dobno neprimjeren sadržaj i prijaviti ga.

Laboratorijska pašteta i dodatci prehrani na tanjuru

Na konferenciji je objavljeno i da je EFSA zaprimila prvi službeni zahtjev za procjenu rizika hrane koja dolazi iz laboratorija. Riječ je o foie gras, pačjoj pašteti proizvedenoj iz oplođenih jaja pekinške patke. Zahtjev je podnio francuski start-up, a postupak procjene rizika je u tijeku. Na europskom tržištu nova hrana obuhvaća i kukce. Marija Pašalić iz Ministarstva zdravstva kazala je da je nova hrana u Hrvatskoj još uvijek rijetkost uz konstataciju da je najzastupljenija je u obliku dodataka prehrani.

Upravo su dodatci prehrani bili u fokusu rasprave o prehrani sportaša u kojoj je upozoreno da dodaci mogu biti korisni, ali ne smiju biti zamjena za kvalitetnu prirodnu hranu. Doveli smo se do apsurda gdje mislimo da suplementi mogu zamijeniti prirodnu hranu – voće i povrće. Ne mogu, iako su ponekad nužni, osobito kod sportaša, poručio je Tomica Đukić, kuhar hrvatske nogometne reprezentacije. S njim se složila i Suzan Fiack iz Njemačkog saveznog instituta za procjenu rizika (BfR) i dodala: Mnogi vjeruju da je uzimanje dodataka prehrani jednostavan i brz način za poboljšanje zdravlja i tjelesne forme, ne shvaćajući da takvi proizvodi mogu nositi i ozbiljne zdravstvene rizike.

Konferenciju su organizirali Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), Grad Osijek i DD produkcija, uz podršku Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), Europske komisije (EK) i Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO). Pokrovitelji konferencije su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije te Osječko-baranjska županija.