Pažnja kao ograničeni resurs: Kako mediji, aktivnosti i dob utječu na našu pažnju?

S rastućom zasićenošću digitalnim sadržajem i sve većom dostupnošću tehnologije, ljudi sve češće svjesno isključuju oglašavanje iz svoje svakodnevice, čineći pažnju dragocjenim resursom.

Za uspješne marketinške strategije ključno je razumjeti navike različitih generacija i njihovu interakciju s medijima, jer su impresije često nepouzdana mjera stvarne posvećenosti sadržaju.

Unutar dentsu marketinške grupacije fokus je na razumijevanju pažnje i premošćivanju jaza između metrika i stvarnog ponašanja. Istraživanje Dentsu Data Labsa uz CCS alat otkrilo je generacijske razlike u navikama, slobodnom vremenu i pažnji posvećenoj različitim medijima i oglasima. Te razlike utječu i na to kojim medijima i vrstama oglašavanja ljudi posvećuju više pažnje.

Baby boomeri (1946.–1964.) preferiraju kulturne sadržaje poput muzeja, galerija i kazališta te najviše pažnje posvećuju TV sadržaju, uključujući on-demand opcije, poput snimalice, TV videoteke i odgođenog gledanja, čak 20% više od prosjeka. Radije slušaju radio i gledaju sport kod kuće, dok streaming glazbe nije zaživio među Baby boomerima. U slobodno vrijeme često čitaju tiskane knjige i novine, posvećujući im 50% više pažnje od ostalih generacija. Također preferiraju letke, kataloge i promotivni sadržaj u supermarketima, koje posjećuju 15% češće od prosjeka.

Generacija X (1965.–1979.) ističe se provođenjem slobodnog vremena s obitelji i opuštanjem kod kuće, slično Baby boomerima. Za razliku od njih, preferiraju čitanje dnevnih novina online. Trećina ove generacije redovito čita recenzije proizvoda online, pridajući im 16% više pažnje od prosjeka. Također, dvostruko češće koriste osobna računala za pristup internetu, za razliku od mlađih generacija koje prednost daju mobilnim uređajima.

Milenijalci (1980.–1994.) ističu se ljubavlju prema druženjima, izlascima u barove, klubove i restorane te strasti za shoppingom. Više pažnje posvećuju promotivnim materijalima u tim prostorima, poput letaka i plakata, nego ostatak populacije. Također, češće vježbaju u teretanama, gdje promotivni sadržaj privlači njihovu pažnju.

U putovanjima prednjače, često birajući destinacije unutar i izvan države te posvećuju dvostruko više pažnje promotivnom sadržaju u vlakovima i na željezničkim postajama. Iako su slični Generaciji Z u nekim aspektima, milenijalci se ističu time što preko 90% njih posvećuje punu pažnju online video sadržaju i streaming platformama, dok Gen Z prednost daje YouTubeu, ali manje pažnje obraća na streaming servise i video on demand sadržaje.

Slobodno vrijeme pripadnici Gen Z-a (1995.–2012.) provode raznoliko, od druženja s obitelji i ljubimcima do avantura u prirodi. No, online aktivnosti ih posebno izdvajaju. Trećina uživa u videoigrama, s dvostruko većim sudjelovanjem u eSport natjecanjima i 70% većom pozornošću pri igranju na konzolama u usporedbi s ostatkom populacije.

Iako se često smatraju generacijom s najkraćim rasponom pažnje, Gen Z i Baby boomeri pokazuju sličnu razinu pozornosti pri gledanju TV sadržaja. Njihova selektivna pažnja dolazi do izražaja na društvenim mrežama – Facebook kod njih prolazi gotovo nezapaženo, a često skrolaju bez stvarnog fokusa.

Razumijevanje razlika u ponašanju i pažnji među generacijama ključno je u suvremenom okruženju razgranatih medija i podijeljene pažnje. Kako bismo učinkovito prenijeli poruku i zadržali interes publike, potrebno je osmisliti strategije koje odgovaraju navikama i preferencijama ciljane publike.

U današnjem svijetu, preplavljenom informacijama, pažnja je postala jedan od najvažnijih, ali i najosjetljivijih resursa. Naše istraživanje pokazuje da se pažnja razlikuje među generacijama i da ista strategija nije efikasna za sve. Zato se fokusiramo na razumijevanje pažnje kako bi te informacije iskoristili za kreiranje najefikasnijih kampanja., izjavila je Mirna Gjeri, Head of Dentsu Data Labs, dentsu Croatia.

Sve opisane zanimljivosti o pažnji, aktivnostima i provođenju slobodnog vremena prikupila je grupa za marketinško komuniciranje, dentsu Hrvatska, putem CCS Panel alata. CCS Panel baziran je na sveobuhvatnom upitniku te se provodi na više od 70 tržišta diljem svijeta. U Hrvatskoj u istraživanju sudjeluje 2000 ispitanika u dobi od 15 do 64 godine. Putem upitnika prikupljaju se različiti socio demografski podaci, podaci o stavovima, navikama i interesima potrošača. Provedeno istraživanje u potpunosti je anonimno, u skladu s načelima GDPR-a i etičkim smjernicama, posebice kod sudjelovanja maloljetnika uz osiguranje zaštite njihovih prava i dobrobiti.

CCS Panel je kao jedan od alata Dentsu Data Labs-a, divizije koja se bavi analizom podataka i uslugama baziranim na podacima poput dubinskih istraživanja ciljne skupine, kreiranja persona potrošača, vizualizacije podataka, analize tržišta i ostalih proizvoda.CCS Panel podaci integrirani su i u dentsu alat za medijsko planiranje i izradu sadržaja te kreativnih rješenja, CCS Planner, što omogućuje agencijama dentsu grupacije Carat, iProspect, dentsu X i Dentsu Creative da poboljšaju efikasnost marketinške komunikacije i bolje upravljaju medijskim i kreativnim procesom za svoje klijente.

Želite li saznati više o specifičnostima različitih ciljnih skupina, njihovim demografskim karakteristikama i navikama, te tako obogatiti svoje poslovanje, obratite se na [email protected].

Dentsu je partner za integrirani rast i transformaciju vodećih svjetskih kompanija. Osnovan 1901. u Japanu, dentsu je danas prisutan na više od 145 tržišta. Kombinirajući talente svojih agencija za razvoj integriranih rješenja za klijente, dentsu pruža end-to-end iskustva integracijom svojih Media, CXM i Creative usluga, dok transformacijom poslovanja pomiče granice održivog rasta za brendove, ljude i društvo. Dentsu mrežu čine agencije za medijsku strategiju, planiranje i zakup medija Carat, iProspect i dentsu X, kreativna agencija Dentsu Creative, kao i agencija za transformaciju poslovanja i potrošačkog iskustva Merkle.

Dentsu, innovating to impact.