Polovica Hrvata ne zna da su žrtve nasilja zaštićene posebnim pravima, a nasilje ne prijavljuju najviše iz straha. Svake godine jedan od četiri Europljanina žrtva je kaznenog djela
- Svake godine jedan od četiri Europljanina postane žrtvom kaznenog djela, međutim, ne prijavljuju sve žrtve kaznena djela nadležnim institucijama.
- U Hrvatskoj je u 2022. godini Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja zaprimio 1960 poziva, a od otvaranja linije do kraja 2022. godine ukupno više od 14100 poziva.
- Kako bi podigla svijest o potrebama i pravima žrtava, Europska komisija pokrenula je informativnu kampanju u 10 zemalja članica EU-a, uključujući Hrvatsku, kao dio Strategije o pravima žrtava (2020. – 2025.) kojoj je cilj osigurati da žrtve kaznenih djela mogu u potpunosti ostvariti svoja prava bez obzira gdje se u EU kazneno djelo dogodilo.
- Kako bi se pozvalo na podršku žrtvama nasilja i osvijestilo građane o njihovim pravima, pokrenut je izazov kao oblik podrške žrtvama.
Uz središnju poruku Držat ću oči širom otvorene Europska komisija pokrenula je informativnu kampanju kako bi građane osvijestila o pravima koja imaju žrtve kaznenih djela, dostupnim službama za pomoć i podršku, kao i mogućnostima prijave kaznenog djela. Svrha je kampanje potaknuti i osvijestiti bližnje; članove obitelji, prijatelje, ali i širu okolinu – da prepoznaju žrtve, pruže im podršku te im pomognu prijaviti nasilje.
Kampanjom su obuhvaćene institucije i organizacije civilnog društva koje pružaju podršku žrtvama i svjedocima svih kaznenih djela, a osobito djeci žrtvama nasilja, žrtvama rodno uvjetovanog nasilja te LGBTIQ fobije i ksenofobije. Partneri kampanje na nacionalnoj razini su Ministarstvo pravosuđa i uprave, Udruga za podršku žrtvama i svjedocima te udruga za pomoć žrtvama Bijeli krug.
Sustav podrške žrtvama i svjedocima u Hrvatskoj Ministarstvo pravosuđa i uprave razvija već 17 godina te je, između ostalog, omogućilo rad Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela i prekršaja 116 006, ali i Mreže podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela koju čini 10 organizacija civilnog društva u 17 županija. U okviru podrške koju pruža žrtvama i svjedocima Služba za podršku žrtvama i svjedocima obavijestila je 9.640 žrtava o otpustu počinitelja s izdržavanja kazne zatvora, dok su Odjeli za podršku žrtvama i svjedocima pri županijskim sudovima, od 2008. godine, pružili podršku za 46.962 žrtve i ostvarili 50.660 telefonskih kontakata, izjavila je Nikica Hamer Vidmar, voditeljica Službe za podršku žrtvama i svjedocima Ministarstva pravosuđa i uprave. Također je pozvala žrtve da se obrate za pomoć s povjerenjem: Sustav podrške žrtvama i svjedocima je tu za svaku žrtvu. Zato je važno ohrabriti ih da potraže pomoć. Ponekad jedan razgovor s našim stručnjacima i volonterima može napraviti značajnu razliku. Naša je poruka svima: obratite nam se s povjerenjem, niste sami!
Kako bi se ukazalo i upozorilo na važnost prijavljivanja nasilja održala se akcija, odnosno izazov Držat ću oči širom otvorene u kojem su sudjelovali predstavnici partnera kampanje, predstavnici institucija i organizacija koje pružaju podršku žrtvama nasilja te ambasadori kampanje pjevačica Maja Šuput, influenceri Marco Cuccurin i Dario Marčac, koji su na ovaj način prvi iskazali svoju podršku žrtvama nasilja, a potom su se uključili i sami građani. Ovaj izazov, koji se provodi u deset gradova Europe, inspiriran je originalnim performansom umjetnice Marine Abramović, a koncipiran je na način da su postavljene stolice za dvije osobe koje su se izmjenjivale za stolom gledajući se bez treptanja, dok su lica oba sudionika projicirana na video zidu uz snažnu poruku Držat ću oči širom otvorene za žrtve nasilja.
Kampanja, koju Europska komisija na međunarodnoj razini provodi u suradnji s organizacijom Victim Support Europe (VSE), dio je prve strategije Europske komisije o pravima žrtava, a cilj joj je osigurati da žrtve svih kaznenih djela budu informirane o pravima i načinima njihovog ostvarivanja: pravo da se žrtvu razumije i da joj je sva komunikacija u koju je uključena razumljiva kao i da žrtve svih kaznenih djela budu informirane o pravima i načinima njihovog ostvarivanja; pravo na pristup službama za povjerljivu i besplatnu podršku i pomoć, pravo na dobivanje informacija; pravo na sudjelovanje u kaznenim postupcima; pravo na zaštitu i pojedinačnu procjenu; kao i prava članova obitelji žrtve na pristup službama za podršku i pomoć ili pravo na zaštitu.
Da je potrebno podizati razinu osviještenosti o pravima žrtava i dostupnim službama za podršku i pomoć, potvrdilo je i reprezentativno istraživanje Europske komisije provedeno u zemljama koje sudjeluju u kampanji. Obuhvatilo je više od 4000 ispitanika u dobi od 18 do 30 godina, od čega 316 u Hrvatskoj.
Istraživanje je pokazalo da 51 % ispitanika u Hrvatskoj ne zna da su žrtve kaznenih djela u EU zaštićene posebnim pravima, a samo oko jedne trećine onih koji su toga svjesni upoznati su s tim pravima. Kazneno djelo vjerojatno bi prijavilo 95% ispitanika da su oni žrtva ili da je riječ o kaznenom djelu na štetu djeteta, no taj se postotak smanjuje kad je riječ o rodno uvjetovanom nasilju (71 %). Samo nešto više od polovice ispitanih bi prijavilo da su žrtva ksenofobije (69 %) ili LGBTIQ-fobije (63 %). Iako je većina ispitanika upoznata s pravom na zaštitu, strah je glavni razlog zbog kojeg ne bi prijavili kazneno djelo (49 %).
Svatko od nas može postati žrtvom nasilja. Zato je važno da znamo svoja prava i kome se možemo obratiti za pomoć, bilo da smo žrtva nasilja mi sami ili je to netko od naših bližnjih. U Europskoj uniji želimo da se glas žrtava čuje, želimo stvoriti okruženje u kojem žrtve osjećaju da su sigurne, da ih se razumije i podržava, da se prema njima postupa pravedno, dostojanstveno i s poštovanjem. Žrtvama svih vrsta nasilja EU jamči prava bez obzira gdje se u Uniji kazneno djelo dogodilo. Ovom kampanjom cilj nam je pomoći žrtvama i svim osobama koji su im podrška da bolje razumiju ova prava, ali ih i ohrabriti da ta prava koriste, kao i da prijavljuju nasilje, izjavila je Andrea Čović Vidović, voditeljica medija za Europsku komisiju u Hrvatskoj.
Kampanji podršku pružaju i B.a.B.e., Centar za mir, nenasilje i ljudska prava, Centar za mirovne studije, Hrabri telefon, Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, Zagreb Pride i Ženska soba, koji žrtvama i njihovim bližnjima pružaju stručnu podršku. U Republici Hrvatskoj žrtvama su besplatno dostupne usluge savjetovanja, emocionalne i psihološke podrške, pravnog savjetovanja, skloništa, telefonske linije za pomoć i podršku, kao druge usluge, ovisno o djelokrugu rada organizacija. Kampanju također podržavaju Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova i Grad Zagreb.
Sve informacije o organizacijama za podršku, kaznenim djelima i pravima žrtava u Hrvatskoj i ostalim zemljama dostupne su na posebnoj stranici: www.victims-rights.campaign.europa.eu.
Osim u Hrvatskoj, kampanja se provodi u još devet zemalja članica EU-a: Belgiji, Bugarskoj, Češkoj, Estoniji, Latviji, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj.