Jedan od najuočljivijih utjecaja ubrzanog načina života je porast konzumacije brze hrane i gotovih obroka. Iako više od 60% ljudi tvrdi da barem jednom tjedno kuhaju, zbog užurbanog načina života sve je više onih koji preskaču obroke (njih 30%), jedu u restoranima (19%), a svaka četvrta osoba naručuje gotova jela preko dostavnih servisa kao što su Wolt, Glovo i Bolt Food.

Bez obzira na to što ljudi sve češće biraju brza rješenja kako bi si olakšali svakodnevicu, i dalje ih većina doručak smatra najbitnijim obrokom u danu te ga prakticiraju svaki dan ili skoro svaki dan (64%). Dvije od tri osobe kuhanje smatraju interesantnom temom, a svaka treća uživa u tom procesu te često i rado isprobava nove recepte. Pritom, dio ih ipak priznaje da štede vrijeme korištenjem gotovih proizvoda u pripremi obroka (16%) ili ih upotpunjuju time što konzumiraju brze međuobroke tijekom dana (65%).

Loše prehrambene navike potakle su znanost i obrazovne ustanove na promoviranje važnosti usvajanja zdravog i aktivnog načina života te se sve više ljudi u populaciji interesira za teme na tom području      (58%). Svaka druga osoba ističe kako je sport za njih izuzetno važan, a svaka treća da planira smršaviti u budućnosti. U potrazi za zdravijim alternativama proizvodima kupci su spremni čak i platiti više za hranu koja ne sadrži aditive, umjetne okuse i sl. (32%) te sve češće čitaju oznake proizvoda kako bi saznali njihov sastav (30%). Također, trude se razmišljati o hrani koju unose u organizam kako bi približno zadržali uravnoteženu prehranu i kombiniraju razne dodatke kao što su vitamini, minerali i slično (32%). Iako se njih 40% slaže s tvrdnjom da ne unose dovoljno voća i povrća, brinu se o tome da jedu nutritivno bogata i raznovrsna jela (40%).

Klimatske promjene sve češće prisutne u svijetu utjecale su na još jedan trend na području prehrane, odnosno proizvodnju održivih i etičkih proizvoda. Kupci su sve svjesniji važnosti svojih potrošačkih navika i njihovog utjecaja na okoliš, društvo i globalnu ekonomiju. To je rezultiralo rastućom brigom za okoliš koja je potakla ljude na kupovinu ekološki prihvatljivijih proizvoda (39%) te namirnica koje nisu životinjskog podrijetla (29%). U porastu je i trend odabira ekoloških proizvoda te odabira organske hrane koja u sebi ne sadrži pesticide, kemikalije i aditive (22%) ili pak proizvoda koji sadrže oznake kao što su “bio”, “light” i sl. (15%). To ukazuje da iako ljudi sve češće posežu za brzim obrocima, trude se razmišljati što jedu te na koji način svojim navikama utječu na svoje zdravlje kao i na okolinu u kojoj se nalaze.

Sve opisane zanimljivosti o prehrambenim navikama i još mnogo zanimljivih podataka prikupila je grupa za marketinško komuniciranje, dentsu Hrvatska, putem CCS Panel alata.

CCS Panel je razvijen unutar dentsu grupacije kao jedan od alata Dentsu Data Labs, divizije za istraživanje tržišta koja se bavi analitikom podataka i uslugama baziranim na podacima poput dubinskih istraživanja ciljne skupine, kreiranja persona potrošača, vizualizacije podataka, analize tržišta i ostalih proizvoda.

CCS Panel podaci integrirani su i u dentsu alat za medijsko planiranje i izradu sadržaja te kreativnih rješenja, CCS Planner, što omogućuje agencijama dentsu grupacije Carat, iProspect, dentsu X i Dentsu Creative da poboljšaju efikasnost marketinške komunikacije i bolje upravljaju medijskim i kreativnim procesom za svoje klijente.

Želite li saznati više o specifičnostima različitih ciljnih skupina, njihovim demografskim karakteristikama i navikama, te tako obogatiti svoje poslovanje, obratite se na [email protected].