Maja Ljubić Kutnjak: Glasanje nije nešto što bismo trebali uzimati zdravo za gotovo – iskoristite svoj glas

Nakon obilježavanja Dana Europe 9. svibnja porazgovarali smo s Majom Ljubić Kutnjak, voditeljicom Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj, u jeku kampanje za izbore koji će se u Hrvatskoj održati 9. lipnja. Europski izbori prilika su europskim građanima da daju svoj glas za budućnost cijele Europe. Ljubić Kutnjak pohvalila je uzlazni interes za izbore u Hrvatskoj, predstavila je glavne elemente kampanje i otkrila najbolji način komunikacije prema mladim ljudima. Sve detalje pronađite u nastavku.

Kampanja čiji će ishod biti važan za budućnost cijele Europe u punom je zamahu. Europski izbori održavaju se 9. lipnja, smatrate li da građani prepoznaju i shvaćaju njihovu važnost?

Izlazak na europske izbore jedinstvena je prilika za svaku građanku i građanina da oblikuje budućnost Europe te doprinese jačanju demokracije. Jer, što više ljudi glasa, demokracija postaje snažnija. Vjerujemo da demokracija nije samo temeljno pravo već i zajednička odgovornost svih nas, a glasanje je najizravniji način korištenja te odgovornosti. Hrvatski građani biraju 12 od ukupno 720 zastupnika u Europskom parlamentu za sljedeće petogodišnje razdoblje. Oni će odlučivati o zakonima koji utječu na našu svakodnevicu – ne zaboravimo da se više od dvije trećine zakona koji se usvoje u Hrvatskoj temelje na europskom zakonodavstvu. Veseli nas uzlazni trend zainteresiranosti za europske teme i izbore – to potvrđuje 61 posto hrvatskih građana u našem proljetnom istraživanju, što je veliki skok u odnosu na 37 posto uoči posljednjih europskih izbora 2019. godine. Uzastopne krize posljednjih godina te europski odgovor na njih ojačali su ulogu EU-a u očima građana, a preko 80 posto Europljana smatra da aktualni geopolitički kontekst nadolazeće izbore čini još važnijima.

Na Danima komunikacija Europski parlament organizirao je informativni panel How to Get 370 Million Europeans on Board, na kojemu je Philipp Schulmeister, direktor kampanja za Europski parlament, dao važne odgovore o ovoj temi. Kako provodite kampanju, koji su njezini glavni elementi?

Institucionalna, nestranačka kampanja Europskog parlamenta provodi se u svih 27 država članica i ima dvije dimenzije. S jedne strane informiramo građane što je sve Europska unija ostvarila za sve nas u posljednjih pet godina i koliko je to utjecalo na naš svakodnevni život, govorimo o opipljivim rezultatima u područjima kao što su zaštita okoliša, poljoprivreda, sigurnost, zaštita potrošača i brojna druga pitanja. S druge strane osvještavamo važnost svakog glasa za očuvanje demokracije. U kampanju se diljem EU-a uključuju razna udruženja i javne institucije te brojne poznate osobe i kreatori digitalnog sadržaja kroz čije aktivnosti naše poruke mogu doći do što većeg broja ljudi. I mnoge privatne kompanije prepoznale su vrijednost ove kampanje i odlučile promicati važnost europskih izbora u okviru svog društveno odgovornog poslovanja. Primjerice, Lufthansa je predstavila četiri zrakoplova s porukom “Da Europi”, a više od trideset njemačkih poduzeća osnovalo je savez “Zalažemo se za vrijednosti”, pozivajući 1,7 milijuna svojih zaposlenika da glasaju na europskim izborima. I Spotify svoje korisnike zove na birališta!

Okosnica je naše kampanje za poticanje izlaznosti birača emotivan četverominutni dokumentarac čiji su protagonisti stariji Europljani koji su iz prve ruke iskusili promjene vezane uz demokraciju. Ti istaknuti pojedinci – koji su živjeli pod represivnim režimima ili su doživjeli krhkost demokracije – željeli su prenijeti svoje osobne priče unucima i budućim generacijama. Njihova zajednička svjedočanstva oblikuju poruku da glasanje nije nešto što bismo trebali uzimati zdravo za gotovo. Upravo to ističe slogan naše kampanje: “Iskoristi svoj glas. Ne daj da ti drugi kroje budućnost”. Film je prikupio gotovo 200 milijuna pregleda na različitim medijskim platformama u nešto više od dva tjedna.

Znamo da je iznimno važno da mlada populacija sudjeluje u izborima, no mnogi se ne osjećaju spremno donijeti tu odluku ili smatraju da njihov glas nije važan. Kako komunicirate poruke najmlađim biračima?

Za 26 milijuna mladih u Europi ovo će biti prvi europski izbori. Naš Ured u Hrvatskoj kampanju prilagođava hrvatskom kontekstu i provodimo je prije svega u razgovoru s građanima, i to ponajviše s mladima, diljem zemlje. Organiziramo radionice i debate, a to ostvarujemo u suradnji s lokalnim organizacijama civilnog društva, školama i fakultetima i to radimo kontinuirano, ne samo uoči izbora. Teme koje mlade zanimaju jesu sigurnost, jačanje gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta te borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti. Ističu i važnost ravnopravnosti unutar društva, borbu protiv klimatskih promjena, interesiraju ih i politike stanovanja. Budući da je u nekoliko zemalja dob za glasanje na europskim izborima 16 godina, poput Malte, Austrije, Njemačke i Belgije, a sve više država o tome razmišlja, ta je tema nezaobilazna i kod nas. Mladi su uvelike složni u stajalištu da bi u obrazovni sustav trebalo uvesti više građanskog odgoja i razvijati kulturu aktivnog građanstva te brige o zajednici. Kad bi imali više znanja o političkom sustavu i javnim politikama, bili bi spremniji glasati sa 16 godina.

Europski parlament brojne programe posvećuje mladima od 16 do 30 godina. Kroz simulaciju političkih rasprava i pregovora iz prve ruke mogu doživjeti kako se donose odluke i EU zakoni, i feedback mladih uvijek je sjajan – da kroz takvo iskustvo osvijeste da je itekako važno sudjelovati u zagovaranju svojih prava i biti društveno i politički angažiran na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini.

Važno nam je da smo tamo gdje su i mladi – tako da kampanja ima i snažnu digitalnu dimenziju, a osobito smo je intenzivirali na Dan Europe, kada smo započeli naše odbrojavanje posljednjih 30 dana do izbora i uključili brojne istaknute osobe iz različitih profesija. Na društvenim mrežama govore o važnosti izlaska na izbore i pozivaju birače da 9. lipnja iskoriste svoj glas. Naše poruke mogu se vidjeti i na brojnim mjestima koja okupljaju mlađe generacije, poput festivala Drito X i Beer Festa. Očito ne prolazimo nezapaženo, jer nas generacija Z već treću godinu zaredom nagrađuje titulom “najcool političke institucije” u Hrvatskoj.

Vaša platforma zajednoza.eu zanimljiva je iz mnogih razloga – a njezina je glavna svrha potaknuti na glasanje. Koje opcije ona nudi građanima?

Radi se o platformi Europskog parlamenta koja povezuje građane na lokalnoj i europskoj razini, nudi informacije o događanjima i prijedloge kako se uključiti i promicati izlazak na europske izbore u svojoj sredini ili na društvenim mrežama na odabrane europske teme. Građani mogu vidjeti iskustva drugih volontera, pridružiti im se, ili se samo informirati o važnosti izbora i dobiti podsjetnik na glasanje. Zajednicu gradimo nekoliko godina, na europskoj razini imamo preko dvjesto tisuća registriranih, među kojima je 60 tisuća vrlo aktivnih volontera. Platforma je i u Hrvatskoj jako dobro zaživjela, s gotovo 20 tisuća registriranih i onih koji žele dobiti podsjetnik za glasanje. Nudimo i online treninge, a ako putem platforme članovi potaknu i velik broj drugih da se registriraju, otvara se mogućnost da otputuju u Bruxelles ili Strasbourg na razne edukacije i programe.

Lipanj je iza ugla. Koja vam je saznanja kampanja ponudila, ne samo o komuniciranju, nego i s obzirom na povratne reakcije građana s kojima ste imali priliku razgovarati?

Neovisno o generaciji kojoj pripadaju, građani su spremniji pokazati inicijativu i biti društveno angažiraniji ako znaju da će se njihovi prijedlozi razmotriti i uzeti u obzir u oblikovanju politika. Žele da donositelji odluka imaju više dijaloga s građanima. Osim samog izlaska na izbore, mladi smatraju da i angažmanom u studentskim udrugama ili udrugama mladih mogu doprinijeti društvu i oblikovanju budućnosti, ali i putem iskazivanja svojeg mišljenja na društvenim mrežama, a na njima se najčešće informiraju o političkim temama.

EU je posljednjih godina učinio mnogo u stvaranju pravednijeg i sigurnijeg online okruženja za građane, među ostalim donošenjem Akta o digitalnim uslugama kojim se uređuju odgovornosti pružatelja digitalnih usluga. Što više korisnika imaju, digitalne platforme imaju veću odgovornost za suzbijanje štetnog sadržaja i dezinformacija, a algoritmi i prakse njihovog moderiranja moraju biti transparentniji. Transparentnost u pogledu oglašavanja te zabrana određenih vrsta ciljanog oglašavanja osobito su važni aspekti u svjetlu nadolazećih europskih izbora. Stvorili smo preduvjete da su građani zaštićeniji od dezinformacija kad se informiraju o izborima kroz online platforme.

Naposljetku, u toliko različitih susreta s građanima uvijek dođemo do zajedničke poruke, a to je da je demokracija kolektivna odgovornost. Ona nadilazi nacionalne granice, političke osjetljivosti i generacije.