Foto: Igor Dugandžić

Prije početka 21. stoljeća bilo je nezamislivo da ćemo imati informacija u tolikoj mjeri da ćemo postati dezinformirani – na opasnost od dezinformacija u Europskoj uniji i njihov utjecaj na javno mišljenje i demokraciju utječu i strani akteri koji lažnim informacijama napadaju EU te, naravno, društvene mreže kao izvori niza neistinitih podataka. No Europska komisija u Hrvatskoj smatra da je moguće izaći kao pobjednik iz te borbe, što je upravo tema njihova panela na Danima komunikacija: Europe, Foreign Interference and Information Manipulation. Domaćin razgovora bit će Ognian Zlatev (voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj), a pridružit će mu se Jasna Jelisić (voditeljica Radne skupine za Zapadni Balkan u Europskoj službi za vanjsko djelovanje) te će u razgovoru s publikom naglasak staviti na suradnju u borbi protiv dezinformacija. Iskoristili smo tu prigodu kako bismo ususret Danima komunikacija Ogniana  Zlateva pitali više  o područjima njihova djelovanja i načinima na koje se isprepliću sa svakodnevnim životom i radom građana  Europske unije – dakle svih nas.

Njegove odgovore pročitajte u nastavku.

Kako osigurati pristup točnim i pouzdanim informacijama kad dezinformacije i lažne vijesti – radi svoje kontroverznosti i načina na koji su koncipirane i predstavljane – dobivaju više pažnje? A, s druge strane, kako Europska komisija promovira slobodu govora kroz medije i digitalne platforme?

Suočavanje s dezinformacijama i lažnim vijestima može biti izazovno jer su nerijetko dizajnirane upravo da izgledaju vjerodostojno i ciljaju emocionalne reakcije kod ljudi. No možemo naučiti kako doći do točnih i pouzdanih informacija. Svakako je važno provjeriti izvor informacija koje čitate i vjerodostojnost autora. Najbolje je koristiti se izvorima koji su i javno poznati po profesionalnosti i vjerodostojnosti. Istu informaciju možete provjeriti kroz više izvora kako biste potvrdili njezinu točnost. Ako pronalazite samo jedan izvor za neku informaciju, velika je vjerojatnost da ona nije dovoljno pouzdana. Pripazite i na emocionalni naboj! Lažne vijesti i dezinformacije ciljaju često upravo na emocionalne reakcije kod ljudi. Nastojte uvijek biti objektivni i razboriti u procjeni informacija koje konzumirate, a osobito ovaj racionalni dio aktivirajte ako ste u nedoumici oko neke informacije.

Europska komisija tu je kako bi vam pomogla upravo u procjeni točnosti informacija. Promoviramo slobodu govora kroz medije i digitalne platforme – komunikacijski, ali i radeći na novim prijedlozima europskih zakona koji podržavaju transparentnost i odgovorno novinarstvo. Komisija je još 2015. pokrenula važan projekt EU DisinfoLab koji se bavi opovrgavanjem lažnih vijesti i dezinformacija na digitalnim platformama. Program promiče suradnju među različitim partnerima u javnom prostoru – od medijskih kuća, stručnjaka za tehnologiju i civilnog društva te neprofitnih organizacija – kako bi se očuvala ili povećala razina novinarske i uredničke vjerodostojnosti, osobito u digitalnim medijima. Uz to, Komisija široko radi na jačanju medijske pismenosti kako bi građani mogli lakše prepoznati lažne vijesti i dezinformacije.

Kako Komisija koristi najveće globalne tech platforme u borbi protiv dezinformacija i propagande?

Komisija surađuje s najvećim tehnološkim kompanijama i online platformama poput Facebooka, Twittera, Googlea i drugih kako bi već one same pratile, identificirale i uklanjale lažne vijesti i dezinformacije sa svojih platformi. U suradnji s vodećim internetskim platformama, akterima u oglašivačkoj industriji, istraživačkim organizacijama i organizacijama civilnog društva, Europska komisija još je 2018. donijela Kodeks dobre prakse radi suzbijanja dezinformacija. Kodeks je potpisalo više od 60 globalnih tech divova, a on se pokazao učinkovitim alatom za ograničavanje širenja dezinformacija na internetu, među ostalim i tijekom izbornih razdoblja, te kao brz odgovor na krize kao što je pandemija bolesti COVID-19.

Ne zaboravimo i rat u Ukrajini. Komisija je naime u lipnju 2022. – dakle nekoliko mjeseci nakon početka ruske agresije – donijela ojačani novi Kodeks koji je postao dio šireg europskog regulatornog okvira. Novi Kodeks uveo je promjene poput smanjenja financijskih poticaja za prenositelje dezinformacija kako dezinformatori ne bi ostvarivali korist od prihoda od oglašavanja. Prepoznali smo i važnost političkog oglašavanja u oblikovanju javnog mnijenja i života svakog pojedinog društva pa se ojačanim Kodeksom potpisnici obvezuju na uvođenje strožih mjera transparentnosti, čime se korisnicima omogućuje da lako prepoznaju političke oglase pružanjem učinkovitijeg označivanja, obvezujući se na otkrivanje sponzora, trošenja oglasa i razdoblja prikazivanja. Kodeksom se smanjilo online manipulativno ponašanje koje se koristi za širenje dezinformacija, ali i osnažila suradnja među potpisnicima u borbi protiv izazova povezanih s takvim tehnikama. On je poticaj i korisnicima i istraživačima, ali i zajednice za provjeru činjenica u svim državama članicama Europske unije kako bi platforme dosljednije koristile i upotrebljavale provjere informacija na svojim uslugama. Kao jedan od primjera primjene Kodeksa na nekoj od platformi, treba spomenuti Twitter koji je među prvima uveo značajku za prijavu dezinformacija te je to danas moguće koristiti u većini država članica.

Foto: Igor Dugandžić

Što nam možete reći o kampanji Europske službe za vanjsko djelovanje – zapravo europske diplomacije – i platformi EUvsDisinfo? Jeste li uspjeli podići svijest Europljana o tome kako se zaštititi od dezinformacija i manipulacija? Što je sa slobodom medija?

Europska služba za vanjsko djelovanje – zapravo europska diplomacija – osnovana je 2010. i usmjerena na promicanje europskih interesa i vrijednosti u svijetu. Bavi se oblikovanjem i provedbom vanjske politike EU-a, održavanjem diplomatskih odnosa s trećim zemljama, upravljanjem misijama Europske unije u cijelom svijetu, ali i suradnjom i dijalogom s drugim međunarodnim organizacijama. Njezin je glavni cilj koordinirati vanjsku politiku Unije, posebno u područjima kao što su sigurnost, trgovina, razvoj i humanitarna pomoć. Europska služba za vanjsko djelovanje posjeduje visoku razinu ekspertize kad je riječ o analitici i borbi protiv štetnog stranog utjecaja i manipulaciji informacijama koje nastoje naštetiti ugledu i interesima Unije i njenih članica. Ova služba ima specijalizirane timove koji se bore protiv ove vrste hibridnog djelovanja u Istočnom susjedstvu, na Bliskom istoku i u regiji Zapadnog Balkana. EUvsDisinfo jedna je od javno dostupnih platformi upravo Europske službe za vanjsko djelovanje, posvećena podizanju svijesti o dezinformacijama i dostupna širom svijeta. Cilj joj je pružiti javnosti istinite i točne informacije te demantirati lažne i manipulativne vijesti. Ova platforma djeluje od 2015. godine, uz posebnu aktivaciju tijekom pandemije COVID-19 i, naravno, od ruske agresije na Ukrajinu u veljači 2023. Platforma prati dezinformacije koje se pojavljuju u medijima i javnosti nudi detaljne analize. Sve institucije EU-a blisko surađuju međusobno i s državama članicama u borbi protiv manipulacija informacijama.

Rezultat je tog predanog rada visoki stupanj osviještenosti među Europljanima, uključujući i one koji žive na Balkanu. Ipak, području Zapadnog Balkana EU posvećuje dodatnu pažnju zbog posebne izloženosti regije i njezine posebne ranjivosti. Niska razina medijskog pluralizma, medijske slobode i medijske pismenosti čine Zapadni Balkan ranjivijim i EU tu čini posebne napore da podigne kapacitete regije da se bavi ovim problemima i isti učini otpornim na loše vanjske utjecaje i medijske manipulacije. Radna grupa za Zapadni Balkan unutar Europske službe za vanjsko djelovanje vodi i koordinira ove zajedničke napore svih institucija EU-a i njezinih država članica. Tako se radi na razini cijele Europske unije, što je vidljivo iz usvajanja niza europskih strategija i politika koje se bave ovim pitanjima.

Sloboda medija ključni je element demokracije i podrazumijeva slobodu novinara i medija da izvještavaju bez političkih ili ekonomskih pritisaka. Iako sloboda medija osigurava slobodu izražavanja i pristup informacijama te omogućuje javnosti da formira vlastiti sud o političkim, ekonomskim i društvenim pitanjima, nužno je istaknuti da nema nikakvog ograničavanja iste unutar Europske unije. EU ne ograničava slobodu medija ni slobodu govora bilo gdje, već nastoji skrenuti pozornost na manipulaciju informacijama koje mogu ugroziti demokratske procese. Sve inicijative EU-a, uključujući i EUvsDisinfo, pružaju podršku slobodi medija i slobodi govora te osiguravaju transparentnost u medijskom prostoru i uvjete za neovisan rad novinara i medijskih kuća.

No ne mogu dovoljno jasno naglasiti koliko je važno da se sloboda medija ne koristi kao izgovor za širenje dezinformacija koje mogu ugroziti javni interes i demokratske procese. Ključno je da se novinari i mediji pridržavaju etičkih standarda i da provjeravaju činjenice prije nego objave neku vijest ili informaciju. U tom smislu, kredibilne lokalne organizacije koje se bave provjerom činjenica kao i EU platforma EUvsDisinfo služe kao koristan alat za provjeru informacija i sprječavanje širenja dezinformacija koje bi mogle ugroziti slobodu medija i slobodu govora i – u krajnjoj konsekvenci – i same demokratske sustave.

Uostalom, brutalna ruska agresija na Ukrajinu svima nam je dodatno osvijestila ovu činjenicu.

Kako Europska komisija promovira svoje vrijednosti izvan europskih granica?

Na puno načina – a jedan od najvažnijih je kreiranjem i provođenjem vanjske politike EU-a. Vanjska politika Unije zasniva se na načelima solidarnosti, suradnje, održivosti, jednakosti i ljudskih prava. Ponovit ću se i reći kako kroz vanjsku politiku Unije promičemo vrijednosti poput demokracije, vladavine prava, slobode izražavanja i jednakosti. Sve politike koje institucije Unije implementiraju imaju za cilj promovirati i štititi ove vrijednosti. Komisija, na primjer, na Zapadnom Balkanu i u Istočnom susjedstvu provodi politiku susjedstva i politiku proširenja – a politika proširenja jedna je od najuspješnijih politika u povijesti Unije. Implementacija tih politika financijski je podržana kroz Instrument za europsku susjedsku pomoć i Instrument za pretpristupnu pomoć. Ovi instrumenti, između ostalog, kanaliziraju financijsku pomoć i za jačanje neovisnih medija, obrazovanje javnosti i podršku organizacijama civilnog društva koje se bore demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava, i to svakako uključuje i borbu protiv stranog utjecaja i dezinformacija jer se samo zajedničkim snagama možemo obraniti od tih utjecaja.

Pojasnite nam pojam hibridnog ratovanja, i kako se Europska komisija nosi sa sve većim izazovima u ovom smislu, osobito od početka ruske agresije na Ukrajinu?

Hibridno je ratovanje novi oblik sukoba koji se koristi za postizanje političkih ciljeva. To uključuje korištenje različitih metoda i sredstava poput dezinformacija, propagande, kibernetičkih napada, destabilizacije društva, podrivanja vladavine prava, terorističkih akcija i vojnih akcija koje se provode neizravno. Europska se komisija nosi s ovim izazovima na nekoliko načina. Prvo, EU provodi razne inicijative kako bi poboljša svoje sposobnosti za borbu protiv hibridnih prijetnji. EU je osnovao i Europski centar izvrsnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji koji razvija alate i strategije za borbu protiv hibridnih prijetnji – a članica je i Hrvatska.

Europska unija snažno podupire razvoj civilnog društva i neovisnih medija u zemljama koje su pogođene hibridnim ratovanjem, kako bi se one mogle boriti protiv propagande i dezinformacija. Osim osnivanja ranije spomenute platforme EUvsDisinfo koja pomaže u borbi protiv dezinformacija, Unija je osnovala i Europsku zakladu za demokraciju koja podržava nevladine organizacije i neovisne medije. EU provodi i inicijative za jačanje otpornosti zemalja u koji se susreću s hibridnim ratovanjem. To uključuje pomoć u jačanju infrastrukture i kapaciteta za borbu protiv kibernetičkih napada, jačanje sigurnosti graničnih prijelaza, podrška u borbi protiv korupcije i drugih oblika organiziranog kriminala.

EU je pokrenuo i brojne inicijative za jačanje suradnje s drugim zemljama i organizacijama radi uspješnije globalne borbe protiv hibridnih prijetnji. EU u iste svrhe surađuje i s NATO-om i drugim međunarodnim partnerima.

Ukratko, Europska komisija koristi razne alate i načine kako bi se borila protiv hibridnih prijetnji i zaštitila svoje vrijednosti i interese u svijetu. Kad je riječ o ruskoj agresiji na Ukrajinu, nužno je istaknuti da je hibridni rat zapravo utemeljen na dezinformacijama i kibernetičkim napadima. Sve dezinformacije vezane uz to pokazuju da su online platforme i dalje na prvoj liniji, najizloženije. Europska komisija jasno ističe da prokremaljski mediji ne zaslužuju koristiti moćne alate koje im online nude platforme – jer je radi budućnosti demokracije potrebno spriječiti širenje kremaljskih ratnih laži i dezinformacija. Komisija je zbog toga uvela privremene mjere obustave emitiranja Russia Today, Sputnik, Rossiya RTR/RTR Planeta, Rossiya 24/Russia 24 i TV Centre International u EU – ili usmjerene na EU. Ovi pro-Kremaljski mediji u državnom vlasništvu ključni su i instrumentalni u podržavanju ruske agresije na Ukrajinu i širenju dezinformacija. Da, slobodan pristup informacijama temeljno je pravo sadržano u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima i prema članku 10. Europske konvencije o ljudskim pravima. No ističem kako se dezinformacije ne smiju širiti pod krinkom slobode govora.

O čemu ćemo više imati priliku čuti na EK panelima i što će novo sudionici Dana komunikacija saznati?

Osim što će saznati nešto više o stavu Europske komisije o evoluirajućoj prirodi dezinformacija i kako se suočava s njima, publika će čuti više o nekim drugim izazovima s kojima se suočava Europska unija, a važni su i u tržišnom smislu, i za korporativni sektor. Još jedno izazovno pitanje kojeg ćemo se dotaknuti na našem panelu Europe of Equality jest porazno nizak broj žena na vodećim pozicijama u velikim tvrtkama u Europi. Upravo je zbog toga donesena i Direktiva o ženama u upravnim odborima koja ima za cilj osigurati da do kraja lipnja 2026. najmanje 40% neizvršnih članova odbora ili 33% svih mjesta u odborima za tvrtke s više od 250 zaposlenika i godišnjim prometom od više od 50 milijuna eura zauzima manje zastupljeni spol. Saznat ćete više o ravnopravnosti i inkluziji, o boljoj ravnoteži između poslovnog i privatnog života, promicanju žena u donošenju odluka, uklanjanju rodnih razlika na tržištu rada.

Panel Europe of Equality by European Commission in Croatia vodit će Andrea Čović Vidović (zamjenica voditelja Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj i voditeljica odnosa s medijima za Europsku komisiju u Hrvatskoj, a u razgovoru s publikom na festivalu pridružit će joj se Kristijan Kevešević (zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova) i Marina Burazer (direktorica marketinga, Fortenova grupa)