Za početak recite nam tko je sve Studio Sonda?

Nezavisan kreativan studio za dizajn i komunikacije iz Istre. Trenutno nas je 12 zaposlenih. Strukturom, djelujemo ovako: 2 kreativna direktora (Jelena i Sean), Art direktorica (Martina), 5 dizajnera (Aleksandar, Andrej, Rajko, Stefan, Matko), ilustracije/video (Eugen) 2 alfe i omege za financije, razvoj projekata i odnose s klijentima (Albert i Mladen) te Andrej kao asistent uredskih poslova. Svakoga dana dolazimo iz svih krajeva Istre tako da smo premreženi od Labina do Pule, Pazina, Buzeta, Poreča… Između ostalog, i to je jedan od razloga zašto smo smješteni u središtu Istre – Vižinadi, kako bismo bili ravnopravno dostupniji svima.

Koje su prednosti rada u manjoj sredini? S kakvim izazovima se pritom susrećete?

S današnjim razvojem tehnologije i transporta, gotovo da i nema nedostataka. Vrlo se lako dogovaraju i obavljaju poslovi s udaljenijim sredinama, a benefiti su višestruki. Npr. na posao ne putujemo kroz gradsku gužvu, već kroz maslinike i vinograde, pogled nam nije na beton već na Motovun i Grožnjan, iz jutarnjeg jogginga vraćamo se sa šparogama za ručak, kad nam je vruće hladimo se u moru, kad nam dođu poslovni partneri, na sastanku smo u agroturizmu s kozama i tovarima. Sve to jako utječe na naše rezultate jer vjerujemo da je sadržajan život najbolji okidač za kreativnost. Značajniji minusi su networking i pronalazak zaposlenika. Npr., kad je neko zanimljivo profesionalno događanje, a ona su uglavnom vezana uz veće sredine, nije tek tako jednostavno odlučiti posjetiti ga – ipak je potrebno planiranje, a ponekad je to teško uslijed dinamike posla. Što se tiče zaposlenika, mladi talenti baš i ne žude nakon fakultetskog života vratiti se u provinciju, no moramo priznati da se i to u posljednje vrijeme mijenja, a usudili bi se reći da smo i mi dijelom pokretači tih promjena.

Prvo se pamti! Opišite nam svoj prvi projekt/klijenta!

Prvi klijent bili smo mi sebi sami, a to znači da je klijent bio poprilično – kompliciran! Još 2004. pokrenuli smo besplatni tiskani vodič SONDA – magazin za dubinsko istraživanje zabave. Izlazio je od 2004. do 2007. na području Istre, a kasnije i Kvarnera i Zagreba. Magazin je pružao informacije o kvalitetnim zbivanjima, promovirao mlade kreativce te se angažirao u obilježavanju mnogih humanitarnih akcija. Distribuiran je po gradskim klubovima, fakultetima, zabavnim centrima, caffe barovima, knjižnicama, turističkim zajednicama, informativnim centrima… u nakladi do 40 000 primjeraka. Pritom dakle posve besplatno za korisnike. Kompletne smo financije pribavljali sami, iz mjeseca u mjesec, vodili cjelokupnu kreativu i logistiku, promidžbu, prodaju oglasnog prostora…

Projekt se spontano i brzo usadio u srca korisnika i prerastao u više, postao poput nekog mini-pokreta. Organizirali smo Sonda događanja, koncerte, ljudi su voljeli biti dio te priče. Poseban efekt uvijek su ostavljale naslovnice časopisa, ilustrativne sezonske refleksije, odnosno svojevrsni komentari raznih obljetnica. U Sondi su objavljeni razgovori s mnogim prestižnim glazbenicima i umjetnicima iz Hrvatske i svijeta te objavljivani isključivo autorski novinarski tekstovi. U stvaranju Sonde iz mjeseca u mjesec sudjelovao je čitav niz vanjskih suradnika sastavljenih od novinara, fotografa, kolumnista…

Tako da možemo reći da smo već tu zbilja prošli razne segmente i kreativnog i šljakerskog rada. Magazin Sonda bio je u onom trenutku nešto poletno, što je pokrenulo zajednicu, skrenulo pozornost na važnost događanja, marketinga i dizajna u regiji i vrlo brzo počeli su nas zvati razni klijenti koji su željeli da slične stvari odrađujemo i za njih. Istovremeno se događao značajan razvoj Istre kao turističke regije i mi smo postali aktivni sudionici toga. Tako se iz magazina Sonda rodio kreativni Studio Sonda.

Od veljače, Studio Sonda je nova članica HURA-e. Kako vidite svoj daljnji razvoj uz HURA-u?

Iako se mi zapravo i dalje ne smatramo agencijom, vjerujemo da treba podržavati struku i sve aktivnosti koje dovode do regulacije kreativnih i tržišnih uvjeta, stoga smo se na vaš upit odlučili učlaniti. Članovi smo i HDD-a i HKKKKI-a. Moramo priznati da tek po učlanjenju postaje vidljiva širina aktivnosti koju HURA provodi, izvana to nije toliko vidljivo.

Uvijek nas smeta odnos dijela klijenata prema našem poslu, kada se kreativnost degradira i izrabljuje, a idejna rješenja traže bez osnovne naknade, netransparentno ili uz raznorazna uvjetovanja. Klijent se često postavlja: ako ne pristanete na naše uvjete, uvijek ima tko hoće. A to ubija kreativnost i kvalitetu, što nije samo opasno za nas koji se ovime bavimo, već za čitavo društvo. Važno je da se osvještava koliko je kreativnost generalno važan pokretač u društvu, a ne da se minorizira, ukalupljuje radi pukih interesa, a pritom još i mi sami pristajemo na to. Sve koji principijelno rade na promjenama po tom pitanju podržavamo i tu vidimo značajnu ulogu HURA-e, to je obaveza svih njezinih članica.

Nižete značajne uspjehe! Ove godine obilježavate desetu godišnjicu dizajniranja skija te ujedno i rekordan porast prodaje za Elan Delight. Tu su i brojne nagrade, među kojima su zlatna IdejaX za Booktiga nagradu i srebrna za Piquentum Sv. Vital 2014. Kako teče kreativni proces i kako se rađaju ideje koje su jedinstvene i pomiču granice?

Inspirirane su ljudima koji nas okružuju, koji čitav svoj život beskompromisno posvećuju onome u što vjeruju, čak i kada se čini nemogućim, osobito tada. Taj žar kod vinara, maslinara, domaćih OPG-ova, djelatnika u kulturi u malim mjestima, inovatora… nevjerojatna ljubav prema tome što rade, a da pritom najčešće imaju više problema nego koristi, to će uvijek i zauvijek biti naša neiscrpna inspiracija i motivacija. Mi i nemamo nekih megalomanskih radova, uglavnom su to sitni fini poslovi koji spajaju neku specifičnu nostalgiju i suvremenu komunikaciju ili su bazirani na određenim inovacijama. Velika inspiracija je i krajolik u kojem živimo, način života koji se ovdje živi.

Prošle godine na BalCannesu ste osvojili lava za najbolji projekt u čitavoj regiji. Kao manjoj agenciji iz Istre, kakav je osjećaj bio pobijediti velike i jake agencije?

Nikada se nismo osjećali tako da dobiti nagradu znači pobijediti nekoga, jer jednostavno nije u tome poanta. Stvar je odnosa s radom koji si proizveo. Teško je biti objektivan prema vlastitom djetetu. Odlično je dobivati pohvale, ali ako ćemo iskreno, vremenom smo osvijestili da nas uvijek više pokreće kada neki rad u čiju kvalitetu smo bili sigurni ne prođe najbolje kod žirija. E, to su trenutci za pamćenje, to kada propituješ. Na sve te procese nikada ne gledamo kao na pobjedu protiv nekoga ili poraz, to je neka vrsta plesa nas s nama samima. Pored toga, ne postoje velike i male agencije i veliki i mali klijenti/projekti, postoje samo velike i male ideje.

Skoro godinu dana nakon, gdje je BalCanneski lav? 🙂 Možemo li Sondine projekte očekivati i na ovogodišnjoj reviji?

Čekamo preseljenje da ga stavimo na portun, kao što i priliči svakoj poštenoj hrvatskoj kući koja drži do svog eksterijera. Nedostaje nam još jedan, pa da imamo par.

Osim nagrade, što još pamtite s prošlogodišnjeg BalCannesa?

Da se nadovežemo na prethodni odgovor… Ne znamo je li to moguće obzirom na prijave koje pristižu, ali voljeli bi da među odabranim radovima nisu samo radovi za zvučna imena. Ovo je možda apel žiriju, možda i poziv i agencijama da još više, i s više žara, rade primjerice za lokalne proizvođače, proizvode kulture… One koji nikada nemaju novaca za velike produkcije, a itekako zaslužuju prvo našu maksimalnu kreativnost, a zatim i case-studyje koji će ih predstaviti.

Postoje radovi koji prolaze ispod radara ili se smatraju rubnima u advertisingu kakav je uvriježen, a svejedno donose nevjerojatne rezultate u prodaji, otvaraju puteve na nova strana tržišta, dakle ne može se poreći da se radi o efektnoj promociji u okvirima u kojima si lokalni proizvođači to mogu dozvoliti. Jasno je da primjerice jedan vinar ili maslinar ili lokalno događanje niti mogu, niti trebaju, uložiti u TV reklame ili Citylighte, ali baš ti radovi, i baš zato, trebali bi nam svima biti pravi izazov za kreativnost. Voljeli bi da se manji proizvodi, skromnije produkcije, ako iza sebe imaju ideju i poruku, tretiraju ravnopravno klijentima koji mogu uložiti veći novac u svoje reklame. Na taj bi način sigurno saznali puno više o sceni na području koje obuhvaća BalCannes.

Veselite li se ovogodišnjem BalCannesu? Zašto? Što vas je motiviralo da se prijavite na BalCannes?

Opet je to priča o podršci svima koji rade na tome da se promovira važnost utjecaja kreativnosti na razvoj i zdravlje društva, važnost razvoja kreativnosti u ispravnome smjeru. A ako to nije potrebno u ovoj našoj regiji, ne znamo gdje jest.

Kako se razvija projekt “Sonda Škola”? Otkrijte nam više.

Zamišljamo ju više kao otvoreni tip ureda u kojemu će zainteresirani moći s nama raditi na konkretnim projektima, posjetitelji upoznati najbolje od Istre, stranci naučiti i ponešto o hrvatskom dizajnu, a lokalna zajednica profitirati na način da i praktično dokažemo koliko kreativna okolina može doprinijeti razvoju nekog mjesta. Zato nam je važno da je u unutrašnjosti Istre. Plan je ići s razine poluotoka na još izazovniju mikrorazinu, a ne u neki već razvijen turistički centar na obali, i zatim ga pokušati brendirati kao mjesto koje je prosperiralo zahvaljujući kreativnosti. To je ogroman projekt i dugoročan je, da ne kažemo i životni. Kako stvari trenutno stoje, izgleda da ćemo se odlučiti na izgradnju vlastitog prostora. Novost je da se stvari polako konkretiziraju i da postoji u našem uredu osoba zadužena samo za taj projekt.

Opišite nam svoj radni dan koristeći filmske naslove!

La vita e bella.

Kad biste mogli preuzeti zasluge za bilo koje umjetničko djelo, pjesmu, film, što biste odabrali?

Jelena: Seanov lik i djelo.

Sean: Nikola Tesla, struja.

Ne mogu zamisliti život bez…

Sean: Mora.

Jelena: Prvo što mi pada na pamet je ona: Opišite sebe kroz tri riječi:  Ja: Što ćemo jesti?