Zdrava hrana ili fast food? Oboje
Knjiga ili e-book? Knjiga za po doma, e book na putu
Made in Cro ili svjetski brendovi? Kad je moguće made in Cro
Obitelj ili karijera? Nisam do sada trebao birati…
Party ili mirno druženje doma? Party doma
More ili skijanje? More

Luka, trenutno obnašate funkciju managing direktora u BBDO. Što najviše volite u poslu kojim se bavite?

To što je svaki novi brief ujedno i novi izazov. Ovaj posao ne ide po uhodanim šprancama i to što ste jednom nešto uspješno napravili na jedan način, ne znači da će i drugi puta jednako funkcionirati.

Koji je bio najveći izazov vaše dosadašnje karijeri?

Padaju mi na pamet kampanje za HTZ (a mi smo do sada odradili dvije) koje su veliki izazov jer imate priliku raditi na kampanji koja praktički predstavlja cijelu zemlju i svatko se na neki način osjeća pozvan komentirati ju.

Koji je bio najznačajniji projekt na kojemu ste radili i na kojega ste u BBDO-u ponosni?

Opet, teško je izdvojiti samo jedan. Već sam ranije spomenuo HTZ kampanje, neke od globalnih kampanji za Vegetu koje smo radili zbog broja tržišta, lansiranje Vipa u Srbiji, također bi spomenuo i rad na Ožujskom zadnje tri godine gdje imamo jako velike uspjehe što se tiče pokazatelja brand parametara. Evo najnovije je da smo dobili pitch za regionalnu kampanju za Becks na što smo jako ponosni jer će to biti praktički prvi put da se (brand) kampanja za Becks snima u Hrvatskoj.

Kako izgleda suradnja sa Zagrebačkom pivovarom, suradnja koja sad već traje dulji niz godina i s kojom zajedno osvajate nagrade na festivalima, uključujući ovogodišnja i prošlogodišnja natjecanja IdejaX i Effie?

Suradnja je mogu reći odlična. Timovi jako dobro funkcioniraju, klijent nam ukazuje jako puno povjerenja i imamo zaista pravi partnerski odnos. Na kraju, i što je najvažnije, to se vidi i po rezultatima – kada smo 2010. godine počeli raditi, brand Ožujsko je imao stanovitih problema, dok je danas nakon tri godine na svim brand parametrima napravljen ogroman napredak. Naravno, ono što je i najvažnije, to sve prate i izvrsni prodajni rezultati.

Sudjelovali ste na Danima komunikacija, kakvo je bilo vaše osobno iskustvo?

Odlično organizirano, dobra atmosfera, jako dobra predavanja.

Možete li nam reći nešto o HURA-inom projektu Zelena ideja u kojem ste i sami sudjelovali? Koja je bila vaša uloga u projektu? Kako ste zadovoljni inicijativom i krajnjim rezultatom projekta?

Radili smo OPG Duhaček, obitelj koja se bavi proizvodnjom meda. Hvale vrijedna inicijativa za koju se nadam da će imati i konkretnih prodajnih rezultata te da će potaknuti sve više manjih proizvođača na korištenje usluga marketinških agencija. Jedan od ciljeva je bio i ukazati na to da korištenje marketinških agencija nije samo privilegij velikih klijenata.

Obnašate funkciju predsjednika Suda časti pri HURA-i. Kako biste nam opisali zadaću Suda?

Zadaća Suda je da od strane profesionalaca u industriji, na stručan način držeći se kodeksa Suda časti, donosimo odluke koje bi trebali ukazivati na poželjnu i nepoželjnu praksu prilikom tržišnog komuniciranja. Također dajemo mogućnost i kompanijama i građanstvu da, ukoliko misle da je neka od komunikacija neprilična, onda to imaju gdje i prijaviti i da znaju da će se po našoj odluci najčešće tako i postupiti.

Kako gledate na brandove u Hrvatskoj, da li naši brendovi mogu konkurirati svjetskim brandovima?

Pitanje je naravno unutar kojeg sektora se uopće možemo uspoređivati. Proizvod i brand nije jedno te isto. Mi imamo dobre proizvode koji vani tek trebaju postati dobri brandovi. Da možemo konkurirati u Hrvatskoj dokazuje niz sektora (npr. prehrambeni) koji se izvrsno nose s globalnim igračima.
Nije pitanje kvalitete nego i veličine (tržišta) koje ti onda daje snagu da možeš ići i globalno. Hrvatski brandovi su tu na žalost u startu zakinuti i teško mogu probiti granice te postati važni (globalni) tržišni takmaci.

Koliko su hrvatske kompanije prepoznale kreativu kao alat koji može znatno pomoći u stvaranju brendova i povećanju prodaje?

Ne možemo govoriti generalno. Neke kompanije shvaćaju da je kreativa važna, dok neke druge misle da je ona samo trošak. Obzirom na krizu koja traje već 6 godina, kod klijenata je veliki pritisak isključivo na ‘bottom line’ te se (krivo) misli da samo rad na brandu neće polučiti brze rezultate.

Možete li nam usporediti trenutačno stanje u tržišnom komuniciranju u Hrvatskoj, regiji, Europi i svijetu? Po čemu se razlikujemo od velikih tržišta?

Ne bi rekao da tu postoje neke bitne razlike. Razlike se najviše pojavljuju upravo zbog veličine tržišta, odnosno rad na malim tržištima kao naše vas nužno gura u mainstream zbog neisplativosti kampanji za nišna tržišta.

Pitchevi danas – treba li nešto promijeniti?

Mislim da HURA-ine inicijative u tom pogledu već daju rezultate. Ipak, apelirao bi na klijente da ne pitchaju za svaki projekt već da agencije izaberu na duže vremensko razdoblje. Iz iskustva znamo da su višegodišnje suradnje s klijentima ujedno i najuspješnije.

Približava nam se HURA-in projekt BalCannes, planirate li sudjelovati?

Svakako planiramo, kao i svake godine do sada.

Kao mlada i uspješna soba u ovom poslu, koji savjet biste dali početnicima u industriji?

Strpljenje. Držite oči i uši otvorene i puno čitajte.