Ove godine 1. srpnja obilježena je deseta godišnjica hrvatskog članstva u Europskoj uniji, a mi smo imali priliku razgovarati s Majom Ljubić Kutnjak, voditeljicom Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj. Nakon izvrsnog panela na Danima komunikacija koji je uvelike tematizirao fenomen polikrize u svjetlu ratnih zbivanja u Ukrajini, ali i nedavno gotove pandemije, s njom smo razgovarali i o najavljenom Aktu o umjetnoj inteligenciji i tome što brzi razvoj umjetne inteligencije znači za građane. Detaljnije pročitajte u nastavku.

Tema Vašega sjajnog panela na Danima komunikacija bio je fenomen tzv. polikrize. Za one koji nam se nisu uspjeli pridružiti, voljeli bismo s Vama prokomentirati – u kojoj su mjeri krize katalizatori novih rješenja i pozitivnih promjena? 

Globalna kretanja, višestruke krize kojima svjedočimo posljednjih godina u Europi i svijetu predstavljaju velike izazove za građane i donositelje odluka. Tek što se počeo nazirati kraj pandemiji koronavirusa i građani i tvrtke su se počeli oporavljati, izbio je rat u Ukrajini, koji je uzrokovao tektonske promjene na planu sigurnosti, uključujući one energetske. Svi ti događaji i geopolitički kontekst utjecali su na oblikovanje politika u Europskoj uniji i ubrzali procese donošenja odluka.

Digitalna tranzicija bila je prioritet Europe i prije same pandemije – taman se počelo intenzivnije raspravljati i raditi na jačem reguliranju digitalnih usluga i digitalnih tržišta kad je ona izbila, i dodatno osvijestila koliko građani i poduzeća ovise o digitalnim uslugama i platformama. Zbog koronakrize su se u nekoliko mjeseci dogodile promjene za koje bi inače trebalo nekoliko godina, kada govorimo o usvajanju i korištenju digitalnih tehnologija. Sve to je i ubrzalo proces donošenja ovog ključnog zakonodavstva za sigurnije, pravednije i transparentnije internetsko okruženje. Među glavnim pitanjima koja se rješavaju novim pravilima jesu trgovina i razmjena nezakonite robe, usluga i sadržaja na internetu i algoritamski sustavi kojima se pojačava širenje dezinformacija. Također, reguliraju se prakse velikih tehnoloških kompanija, odnosno osiguravaju jednaki uvjeti za sva digitalna poduzeća, bez obzira na njihovu veličinu.

Kada je riječ o zelenoj tranziciji, što je također prioritet EU-a, rat u Ukrajini i time produbljena energetska kriza pogodile su Europu usred tranzicije od fosilnih goriva. Dio odgovora na osiguravanje energetske neovisnosti leži upravo u ubrzanju prijelaza na zelenu energiju.

Primjer odgovora na brzorastuće trendove svakako je i rad na Aktu o umjetnoj inteligenciji. Koji je značaj ovog Akta, posebice za komunikacijsku industriju? 

O umjetnoj inteligenciji se intenzivnije počelo govoriti s pojavom ChatGPT-a, s pravom izaziva golem interes javnosti, jer njezino korištenje otvara čitav niz pitanja vezanih uz našu budućnost. Europska unija u početku je govorila o smjernicama. No s obzirom na strelovit uspon i učinak koji umjetna inteligencija ima na sve aspekte naših života uvidjelo se da smjernice i načela nisu dovoljni da bi u potpunosti osigurali da njezina primjena ne ide nauštrb društva i pojedinca. EU institucije trenutno rade na zakonu, očekuje se da će ga donijeti do kraja godine. Bit će to prva pravila o umjetnoj inteligenciji u svijetu, koja bi trebala osigurati njezin etički razvoj i primjenu.

Na Danima komunikacija se puno govorilo o utjecaju umjetne inteligencije na komunikacijsku industriju, uključujući i strahovanje od negativnih posljedica po radna mjesta. No glavne poruke su bile da prigrlimo AI, prilagodimo se i uključimo ga u kreativne procese.

Koje su, iz pozicije građana, njihovih života i poslova, ključne prednosti umjetne inteligencije? Koje njezine aspekte treba pomnije promotriti i regulirati? 

Mnogo se govori o koristima umjetne inteligencije, primjerice u zdravstvu, istraživanju i znanosti, te mnogim industrijskim granama. Raspravlja se i o zanimanjima koja će potencijalno postati suvišna jer će ih bolje obavljati automatizirani inteligentni sustavi, ali mnoga će se samo izmijeniti, a mnoga nova nastati. Ne treba strahovati od novoga, ali treba biti svjestan svih izazova i raditi na tome da novi alati koji su nam na raspolaganju ne stvore dodatne podjele u društvu.

EU želi osigurati da sustave umjetne inteligencije nadziru ljudi. Da su ti sustavi pouzdani, sigurni i transparentni, da ne koriste manipulativne tehnike i općenito da ne predstavljaju rizik za sigurnost građana. Da budu na dobrobit društva i pojedinca. Dakle, ne želi se regulirati sama tehnologija, nego načini na koje se ona koristi. Primjerice, Europi je primjena AI-a u svrhu društvenog vrednovanja, odnosno klasifikacije ljudi na temelju njihova ponašanja ili osobnih karakteristika, neprihvatljiva. Cilj je onemogućiti kršenje ljudskih prava i zaštititi pravo na privatnost. Na popisu visokorizičnih područja nalaze se i sustavi umjetne inteligencije za utjecaj na birače u političkim kampanjama, što izravno utječe na zdravlje naše demokracije, te sustavi preporuka koje koriste digitalne platforme s više od 45 milijuna korisnika. Istodobno, Unija radi na stvaranju okruženja koje će biti poticajno za inovacije kako bi Europa bila globalno konkurentna, jer je umjetna inteligencija motor digitalne transformacije. Jednostavnim rječnikom – novim pravilima pomirit će se zaštita temeljnih prava s jedne strane te potreba za pružanjem pravne sigurnosti kompanijama i poticanja inovacija u Europi s druge strane.

Na kojim aktivnostima u posljednje vrijeme radi Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj? Na što ste u svom radu posebno ponosni, koji su vam projekti najdraži?

Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj prije svega ima komunikacijsku ulogu. U svim državama članicama postoji ured poput našeg kako bismo građanima približili rad i ulogu Europskog parlamenta, jedine europske institucije čije predstavnike izravno biraju europski građani. Surađujemo i realiziramo projekte s obrazovnim ustanovama, brojnim organizacijama civilnog društva i drugim partnerima. Kada komuniciramo vrijednosti, politike i često kompleksnu narav EU zakona – koji su i naši zakoni – nastojimo govoriti jednostavnim jezikom, objasniti njihove učinke u svakodnevici – od zdravije hrane koju jedemo, sigurnijih igračaka s kojima se igraju naša djeca do općenito većih potrošačkih prava, slobode kretanja, jačih gospodarstava, ukidanja jednokratne plastike, prilika za studentske razmjene, borbe protiv svakog oblika diskriminacije… a sjeća li se još itko roaming naknada? Najnovija istraživanja pokazuju da je 71 % građana svjesno da EU utječe na njihov svakodnevni život. Krajnji cilj svih naših napora jest uključivanje što više ljudi u demokratski život Europe i veću izlaznost građana na europskim izborima. Sljedeći se održavaju u lipnju iduće godine, tako da pojačano radimo na komuniciranju konkretnih, opipljivih rezultata EU-a proteklih godina.

Posebnu pažnju posvećujemo radu s mladima – osim što nudimo brojne programe, nastojimo sve naše (digitalne) kampanje posebno prilagoditi toj, čini nam se, najzahtjevnijoj publici. Stoga nas posebno veseli činjenica da je naš Ured, prema IPSOS-ovom istraživanju, generacija Z u Hrvatskoj dvije godine zaredom ocijenila kao „najcool političku instituciju“.

Zadnje večeri u lipnju smo za naše građane organizirali proslavu desetog rođendana hrvatskog članstva u EU-u, zajedno s Predstavništvom Europske komisije i drugim partnerima. Jednostavan program – filmovi, glazba i kokice – naišao je na sjajne reakcije publike.

Kako osobno gledate na budućnost? Jeste li optimistični ili bar nastojite biti? Kako možemo razvijati vlastiti optimizam? Jedan je od načina, vjerujemo, aktivno brinuti o budućnosti i stvarati svijet u kojem bismo htjeli živjeti. Imate li neke ideje ili savjete kako se svi koji se ne žele prepustiti pesimizmu mogu angažirati? 

Po prirodi sam optimist i vjerujem da svaka promjena u društvu dolazi od pojedinca, osobito mladih. To, uostalom, svakodnevno vidimo kroz program našeg Ureda “Škola ambasador Europskog parlamenta” koji se provodi u više od 60 srednjih škola diljem Hrvatske, u svakoj županiji. Više od 12 tisuća mladih na praktičan način, kroz iskustvo i projekte, uči o važnosti demokratske participacije i aktivnom građanstvu. Veseli nas što ti mladi, osim što su aktivni u svojim školama, zaista žive europske vrijednosti, ponajviše solidarnost, i sudjeluju u razvoju svoje lokalne zajednice. Mnogi nam se jave i nakon završetka programa kako sudjeluju u udrugama, formalnim ili neformalnim inicijativama i aktivno se zalažu za svoja prava.

Ohrabruje i uzlazni trend angažiranosti mladih u Europi: prema istraživanjima, gotovo 60 % njih aktivno je u svojim zajednicama te sudjeluju u organizacijama mladih.

Naposljetku, svi mi možemo dati doprinos oblikovanju budućnosti u EU-u. Jedan od načina je da 9. lipnja iduće godine izađemo na europske izbore. Glasanje je najvažniji alat koji građanima stoji na raspolaganju za utjecaj na budući oblik Europe i prilika da se založe za pitanja koja su im važna.

I za kraj, u optimističnom tonu – koji su Vam se sadržaji posebno svidjeli na ovogodišnjim Danima komunikacija? 

Sjajna atmosfera i govornici, pogled u budućnost i jasne poruke o društvenoj odgovornosti koju ima komunikacijska industrija.

A za praćenje dijela programa s plaže bilježim se i dogodine!