Marko Golub za IdejuX: Dobra komunikacija je uvijek nijansirana komunikacija

Marko Golub, član žirija nove skupine kategorija III. Best Branding & Rebranding, za IdejuX prokomentirao je pitanja dizajna, brendinga, ali i skoroga odabira najkreativnijih radova.

Prijave za IdejuX, nacionalno natjecanje agencija u kreativnosti, u tijeku su i traju do 25. travnja. Natjecanje je ove godine, u skladu s okolnostima u Hrvatskoj i svijetu, uvelo brojne novosti: uz nove kategorije skupine I. Best on Market – Maloprodaja, Zdravlje i farmacija te kategoriju COVID – otvorena je i nova skupina kategorija posvećenih (re)brendingu te će biti dodijeljene posebne nagrade.

Fotografija: Petra Slobodnjak

U žiriju je nove skupine kategorija i Marko Golub, kustos, urednik i likovni kritičar, kojega smo zamolili za komentare o kreativnosti, dizajnu te načinima na koje je novonastala situacija utjecala na njih, ali i o odnosu dizajna i umjetnosti. Njegove odgovore, kao i razmatranja o žiriranju koje IdejuX očekuje u svibnju, pročitajte u nastavku.

Član ste žirija skupine kategorija III. Best Branding & Rebranding, nove skupine IdejeX, koja će prepoznati najuspješnije ostvaraje u području kreiranja i (pre)oblikovanja branda ili vizualnog identiteta određenog proizvoda, usluge ili organizacije. Mislite li da će ova skupina kategorija dodatno skrenuti pozornost na važnost dizajna, kako u industriji tako i u društvu?

Nagrade su dobar način odgajanja industrije, korisnika i javnosti jer imaju veliku simboličku težinu – legitimiraju vaš rad kao kvalitetan, značajan, “bolji” u odnosu na druge, kažu nam da nosi vrijednost koju je važno istaknuti. Autorefleksija, čiji jedan instrument jesu i nagrade, je bitna za svaku industriju koja se želi razvijati, napredovati, podizati svoj kvalitativni i kreativni standard. Dakle, nije to samo natjecanje, to je način da vidimo gdje smo i kako možemo biti bolji – kampanje se mogu štancati i novci teći, ali uz zdravu dozu autorefleksije jer poruke koje šaljemo van itekako utječu na cijelo naše okruženje, a onda i natrag na samu industriju koja bi bez toga pala u osrednjost. Dizajnerske kategorije su ključne za ovo dijelom i zato što, barem ja to tako mislim, one na najbolji način humaniziraju kontekst koji IdejaX pokriva, bez dobrog dizajna nema ni zaista dobrog, uzbudljivog oglašavanja koje prolazi test vremena. S druge strane, to je važno i za sam dizajn čiji integritet u kontekstu oglašavanja i brendinga vrijedi njegovati.

Čemu se u procesu žiriranja veselite i kakve radove očekujete – s obzirom na okolnosti, ali i na trenutne struje i tendencije u dizajnerskoj struci?

Biti u žiriju je ogromna privilegija, ne samo zato što je netko prepoznao tvoje mišljenje kao relevantno za određeno polje, nego i zato što si u prilici da vidiš na jednom mjestu veliku količinu kvalitetnog kreativnog rada, dobrih ideja, dobrog vizualnog razmišljanja. Tako učite i razvijate se. Susretati se i stalno se vraćati dobrom dizajnu dijelom znači i učiti bolje razumijevati svoje okruženje, različite aspekte naše današnje stvarnosti, upravo zato što su dizajneri po prirodi svog posla u tome izuzetno dobri. Što se tiče očekivanja, nastojim biti otvoren, “struje i tendencije” su prolazna stvar, ciklički se vraćaju, gotovo sve što vam se u nekom trenu učini novim, osim u tehnološkom smislu naravno, vjerojatno je mutacija nečeg što je već bilo, isto kao što će javiti ponovno u nekom novom, opet mutiranom valu, za koju godinu. Tendencije nisu ono na što se možete osloniti, ono o čemu treba voditi računa je kontekst: da to što se radi bude relevantan odgovor na stvarna pitanja svog vremena; kao i standard, a ovo najjednostavnije rečeno znači da, bili vi originalni ili ne, ne smijete biti lošiji u onim finesama koji su vaši kolege već usavršili.

Hoće li na Vaše zaključke utjecati i posebne okolnosti u kojima se prošle godine našao cijeli svijet?

Zapravo me više zanima vidjeti kako su se te okolnosti odrazile na samu kreativnu industriju, kako se komunikacija promijenila, što se od tih okolnosti, u funkcionalnom i simboličkom smislu, prelilo u ono što gledamo i na koje, dobre i loše, načine. Ono čim se bavimo ne egzistira izvan konteksta, tako da će on biti neizbježno biti prisutan, međutim, dizajn, brending, oglašavanje itd. su mnogo kompleksniji procesi od pukog vikanja parola, posebno onih kojima bismo pokušali eksplicitno tumačiti situaciju u kojoj smo se našli. Dobra komunikacija je uvijek nijansirana komunikacija. Ne očekujem manje od toga, posebno zato što je u skoro svim drugim aspektima takva nijansiranost u proteklih godinu dana izostala.

Kako je koronakriza utjecala na rad dizajnera, ali i na procese (re)brandinga? Osim sve veće fokusiranosti na digitalne i online medije, kakve još pomake uočavate?

I mene to zanima. Mislim da ćemo stvarni učinak koronakrize vidjeti tek ove godine, kada stvari nanovo sjednu na svoja mjesta, ne nužno ista na kojima su bile ranije. Prelijevanje u digitalno je proces koji traje već više desetljeća, neću reći da ga je ovo ubrzalo, ali sigurno jest, u mnogim segmentima, značilo nagle promjene prioriteta. Ono što bih ja volio vidjeti je da se taj šok koronakrize odrazi na digitalnu sferu na način da pokrene neki novi val inovacije i eksperimenta, koju digitalni svijet, posebno web i digitalni alati, dugo nisu doživjeli. Čini mi se da već godinama gledamo njegovo sužavanje, sve je više sastavni dio naših života, ali je sadržajno ujedno i sve više “isti”, standardiziraniji, dosadniji. Mislim da je tako nagli uzmak drugih medija dugoročno štetan i za digitalno, prvo zato što je njihova mnogostrukost, širina i dinamičnost stimulativna i za korisnike i za kreativce, a potom i zato što ne mislim da je put kojim idemo put u potpunu digitalizaciju naše stvarnosti, naprotiv, ključ je u integraciji naših iskustava, u fizičkom, digitalnom svijetu i onkraj njih.

Jednom ste prilikom izjavili: Mislim da je umjetnost, suprotno svemu što ljudi vjeruju, načelno pristupačna, da je u dubokoj vezi s našim svakodnevnim životima. Slično je s dizajnom, čiju je društvenu važnost, dosežnost i utjecaj daleko jednostavnije argumentirati jer je prepleten s cijelim našim okruženjem (Portal Novosti) i čini se da time dopirete do srži uloge kreativnosti u komunikacijskoj industriji. Je li svaki dizajn koji uspije zaokupiti pozornost publike i potaknuti ju na razmišljanje ujedno kvalitetan, tj. važan iz perspektive umjetnosti?

Ne mislim da dizajn treba gurati ga u kategoriju umjetnosti kao da bi time dobio na važnosti ili da bi se time uzdignuo na neku, tobože, “višu” razinu. Drugim riječima, meni umjetnost nije vrednija od dizajna, mislim da je oboje jednako važno. Oboje imaju što naučiti jedno iz drugog, i oboje nam govore mnogo o naravi naših stvarnosti i naših života.

 

Više informacija o IdejiX pronađite na službenim stranicama.