Na festivalu su osvojili prestižnog Canneskog lava, čime su se pozicionirali kao globalni pokazatelj izvrsnosti. Saznali smo kakva su njihova razmišljanja o nagradi, stanju u industriji te planovima za budućnost.

Drugi Canneski lav sada je i službeno stigao u Hrvatsku. Jesu li se dojmovi dosad uspjeli sleći – i kakva je atmosfera u uredu nakon ovogodišnjeg festivala Cannes Lions?

Atmosfera koja je uslijedila odmah nakon vijesti o lavu je: atmosfera godišnjih odmora. Euforija nas je našla razasute po raznim destinacijama, trajala je dan-dva i zatim smo prionuli tko na posao, tko na odmor. U cijeloj toj gunguli, tek kada je lav doista stigao u Vižinadu, i kada smo pogledali ostale dobitne radove, tek nam sada nekako dolazi do svijesti što se zapravo dogodilo.

Osvajanjem ovog priznanja pozicionirali ste se uz bok svjetskim agencijama koje predstavljaju globalni benchmark izvrsnosti u kreativnosti i učinkovitosti. S tim na umu, što se sve nadalje mijenja za Studio Sondu?

Vrijeme će pokazati. Za sada se ne dešava ništa posebno, ali to je i logično. Nismo dio neke velike međunarodne grupacije, nemamo neki superorganizirani PR, a ni naš klijent (proizvođač vina Piquentum) nije od pretjerane promocije, gotovo da ne izlazi iz vinograda i podruma. Ono što je sigurno jest da moramo nastaviti kvalitetno raditi jer svaka nagrada je i obaveza i odgovornost. Od nagrade nam je uvijek bitnije imati radove koji su nama samima dovoljno dobri da ih smatramo vrijednima prijava. A onda, hoćemo li ih prijaviti na natječaje ili ne, osvajati njima ili ne, manje je važno. Puno je bitniji proces stvaranja, zadovoljstvo njime. I sve što naučiš putem. Ni jedna od nagrada koje smo dobili nije donijela neke instantne promjene, ali dugoročno gledano, svakako utječu na percepciju i ugled studija.

Ove godine na natjecanje Cannes Lions bilo je prijavljeno više od 30 000 projekata iz 89 zemalja svijeta. Gledajući konkurenciju na natjecanju, kakav je pregled stanja na tržištu?

Radovi koji osvajaju lavove u Cannesu uglavnom su vrlo impresivni, a stanje na tržištu je, vjerujemo, obećavajuće. Sve je više alata i mogućnosti izražavanja, drago nam je vidjeti i radove koji su jako emocionalni i društveno korisni, ali i da kreativnost ne mora biti limitirana kada je riječ o npr. čistoj trgovini ili prodaji. Biti među nagrađenima zbilja ima svoju težinu. Ne radi se tu samo o radu, o kreativi… to je kod Cannesa cijela filozofija, počevši već od samog odabira kategorije… U čitavoj priči nije dovoljno imati samo dobru ideju, ona treba imati i strategiju, biti i tržišno primjenjiva, opravdana, imati adekvatne rezultate i sve to treba još naposljetku popratiti. Izrada prezentacije (case studyja) je pak posebno umijeće. Cannes festival je vjerojatno najveće slavlje učinkovite kreativnosti na svijetu i uspjeti se probiti i prezentirati u tako velikoj i snažnoj konkurenciji… to je neprocjenjivo.

Je li svjetskoj industriji potrebna svježina i kako, po vašem mišljenju, agencije iz Hrvatske tome mogu doprinijeti?

Slikovito rečeno, sve što nas okružuje jedna je velika livada puna svježeg cvijeća. Teško da može biti svježije. Živimo u vrijeme kada je oko nas ludilo mogućnosti, kanala, alata. Nikada nije bilo veće slobode u mogućnosti izričaja, osobito bez posrednika… treba podučavati klijente da izlaze iz komfort zone, utabanih puteva i fokus grupa, budu uporni. I svaki kreativac, neovisno o tome iz kojeg teritorija dolazi, može i mora doprinijeti. A kod nas u Hrvatskoj i regiji ima vrsnih kreativaca koji to razumiju i svaki dan rade na tome.

Kolekciju Piquentum Wine opisujete kao art direkciju prirode – koliko se dugo razvijala ideja i s kojim ste se izazovima pritom susretali?

Radi se zbilja o dugoročnom projektu. U vezi s tim radom od samog početka najveći je izazov taj što konzumenti prirodnih vina ne mare za ikakvo oglašavanje, ono ih u stvari samo udaljava od proizvoda. Uglavnom su nekompromisni, žele kvalitetna i iskrena vina po preporuci ljudi kojima vjeruju, a ona se obično predstavljaju na specijaliziranim sajmovima ili degustacijama po vinotekama i restoranima. Jedino što je relevantno su činjenice. Tako je zapravo jedini način da vino takve vrste komunicira sa svojim potrošačima – sam proizvod. I možda je upravo u tome jačina tog rada – što je kroz jedini mogući alat, a to je sam proizvod, ispričao priču koju je trebao i ostvario snažan promotivno-prodajni rezultat.

A kako je sve počelo… Prvo je Dimitri, proizvođač, nas same zainteresirao za svijet prirodnih vina, naučio nas o cijeloj jednoj filozofiji odnosa prema prirodi. Iako smo mi dizajnirali njegovu prvu etiketu za Piquentum vina, koja je bila već odlično prihvaćena, nakon nekog vremena, što smo se više upoznavali i učili jedni od drugih, shvaćali smo da nam postojeća etiketa više nije dovoljna. Da, bila je ona i atraktivna i dobro prihvaćena, ali nije govorila puno o posebnosti onoga što se krije unutar boce. Ispočetka smo radili posebne etikete za posebne edicije vina (Brazda, Vital…) i tako se u jednom trenutku dogodila priča s etiketom koju radi priroda. U suradnji s Hidrometeorološkim zavodom prikupljali smo podatke o vremenskim uvjetima u vinogradu, a količina oborina iskorištena je kao varijabla koja najbolje prikazuje različitost kakvoće vina iz godine u godinu. Krugovi prikazuju oborine kroz mjesece (od berbe do berbe) te je ponašanje prirode doslovno preneseno na etiketu. Etiketu je, baš kao i vino unutar boce, stvarala sama priroda, a mi i Dimitri samo smo prenijeli njezinu nepredvidivost. Iako smo od samog početka znali da će se prava vrijednost tog projekta prepoznati tek kada se skupi nekoliko uzastopnih godina berbe i kada bude moguća njihova međusobna usporedba, već nakon prve etikete za tu posebnu ediciju vina Sv. Vital, odaziv distributera bio je neočekivano pozitivan, a i samom Dimitriju se ideja činila vrlo značajnom. Odlučili smo da ćemo skupiti kolekciju dovoljnu za jednu promotivnu kutiju vina, od šest uzastopnih sezona i polako graditi prezentacijsku priču, a sve kako bismo naposljetku u 2018. godini sve etikete njegovih vina (crna, bijela) zamijenili novima. Morali smo oprezno postaviti stvar jer je zapravo vrlo hrabro potpuno ugasiti etiketu koja je već godinama prepoznatljiva na tržištu. 6 godina unaprijed, prije kompletne zamjene, skupljali smo dakle podatke o meteorološkim uvjetima vinograda, prenosili ih na etikete i skupljali alat za promidžbu koji će popratiti kompletnu izmjenu etiketa svog prodajnog asortimana. Danas, eto, sva Piquentum vina nose ovu etiketu koja iza sebe ima snažnu priču, a pritom je zamjena prošla ne samo bezbolno već i vrlo produktivno, distributeri su objeručke prihvatili proizvod koji iza sebe ima priču o povijesti iz vinograda. Vina se rasprodaju unaprijed, otvaraju se nova tržišta od Singapura do Japana, wine&food blogeri pričaju o njoj i Piquentum vina postala su dio ponude nekih od najozbiljnijih svjetskih restorana. Čak su nas nedavno kontaktirali iz Skandinavije, njihova platforma koja se bavi povezivanjem proizvođača i kreativaca tražila je mogu li nas uvrstiti u svoj case study kao primjere dobrog povezivanja. Nije loše da smo nekada i mi Hrvati Skandinavcima primjer.

Hrvatsku ste u Cannesu ujedno predstavljali i uime HURA-e kao dobitnik Grand Prixa na IdejiX, nacionalnom natjecanju u kreativnosti. Koji je, po vama, ključan element potreban za uspjeh u našoj industriji? Kako doći do svoje ideje X, ali i nagrade IdejaX?

Svatko ima neku svoju formulu, pa tako ne bismo govorili o pravom putu. Možemo samo reći koje ključne elemente mi smatramo važnima, u što mi vjerujemo.

Kao prvo i osnovno, ono što svakako želimo pod svaku cijenu zadržati jest ta neka neopterećenost. Naravno, nagrade su važne i poticajne, ali kao što smo naveli, važnije je imati dobar rad i uživati u njegovu stvaranju i rezultatima, uvijek se moći prisjetiti zašto smo odabrali raditi baš ovaj posao. Mi smo npr. Cannes festival sebi u glavi osvijestili prvi put tek 2015., kada smo iz znatiželje i bez bilo kakvog posebnog promišljanja prijavili projekt Piquentum Brazda i odmah ušli u shortlistu. Tada su nam svi čestitali na uspjehu, a mi uopće nismo shvatili težinu toga. Lijepa su to vremena, kada radiš neopterećen očekivanjima. Zato ih uvijek nekako pokušavamo zadržati, koliko je to moguće.

Drugo, naša filozofija jest da je bogat i sadržajan život najbolji okidač za kreativnost. Tako možemo reći da istodobno radimo 24 sata dnevno i ne radimo ni sekunde dnevno. U svemu što proživljavamo vidimo okidač za neku dobru ideju, a pritom istodobno onaj službeni i manje kreativan dio posla nastojimo doživjeti kao dobru zabavu.

Treće, što sada retrospektivno već možemo zaključiti kao pravilo, jest da su odabir klijenata i odnos s njima vrlo važni. Gotovo svi naši klijenti došli su k nama uglavnom jer su znali da žele raditi baš s nama. Rijetko kad smo pitchali, a i to samo kad nam se projekt činio zbilja interesantan i iz nekog razloga uzbudljiv i važan za razvoj, i obavezno kada je naš rad u pitchu bio valoriziran. Iz toga se razviju odnosi puni poštovanja i povjerenja i zato mogu dati i dobre rezultate, a vremenom i prerastaju klasičan poslovni odnos. Sa svakim od klijenata možemo zamisliti otići na ručak ili čak višednevni izlet i dobro se pritom zabaviti. Osim poštovanja, vrlo često nas vežu zajedničke vrijednosti i pogledi na život. Svi su naši klijenti osobe od kojih puno možemo i naučiti. Da sad ne bismo zvučali preidilično i utopijski, ima tu svega, i nerealiziranih projekata i suradnja koje se prekidaju i ponovnih vraćanja jednih drugima… ali ako rezimiramo, da, odabir klijenata i međusoban odnos, uzajamno poštovanje, jedan su od ključnih faktora.

Ovogodišnji Grand Prix IdejeX osvojili ste upravo u kategoriji dizajn novootvorene skupine Craft. Smatrate li otvaranje ove kategorije dobrim pokazateljem širenja vidika industrije?

Nama je spajanje crafta i advertisinga organski i prirodno, za drugo i ne znamo. Samim time, logično nam je da je oboje dio Dana komunikacija. Kao što je to slučaj i kod drugih važnih svjetskih festivala, uostalom.

Mislite li da ste sada osvojili sve što se osvojiti dalo ili ćete se okušati i na BalCannesu, za koji su prijave u tijeku, sa svježim idejama i novim projektima?

Ne mislimo da smo osvojili sve što se da jer se uvijek trudimo misliti i djelovati kao da nismo osvojili ništa. Kao što smo naveli, važno da smo zadovoljni radovima, a onda će uvijek i doći priznanje, u kojem god obliku. Ipak, realno gledajući, zatvorili smo neki ciklus sada, imamo Canneskog lava, nacionalni Grand Prix IdejeX, regionalno priznanje za najbolji rad na BalCannesu, Veliku nagradu HDD-a, zlato s najstarije manifestacije nagrada u industriji dizajna i komunikacija – ADC-a, 13 Red Dotova, pa čak i mlade lavice koje su pobijedile na nacionalnom Cannes Young Lions natjecanju i plasirale se u top 5 globalnog natjecanja Cannes Young Lions. Ovo posljednje nas osobito veseli jer znači da naš kreativni sustav funkcionira pa samim time neće izostati rezultati.

Uvijek nas iznenađujete inovativnim projektima – kako onima koje pripremate za klijente tako i onima kojima sami nastojite unaprijediti zajednicu i kreativnu industriju. Koji su vaši planovi za budućnost?

Sada smo dosta koncentrirani na to da dokažemo moć kreativnosti, a ponajviše putem razvoja lokalne sredine. Naš dugoročni cilj je našu malu i na poluotoku relativno marginaliziranu Vižinadu učiniti mjestom vrijednim posjeta, a da tome doprinese baš kreativnost. Puno toga ima u tom mjestašcu, ali nije prepoznato i uz svoj svakodnevni posao velike napore i sredstva ulažemo da stvorimo infrastrukturu, mrežu, programe i sadržaje koji će je učiniti vidljivijom. Kada u tome uspijemo, želimo biti dobar primjer koji će konkretnim rezultatima pokazati u prvom redu da je kreativnost, iako često marginalizirana ili apstrahirana, jedna od ključnih pokretača napretka društva, a zatim i da je i zahvaljujući njoj uvijek moguće razviti sredinu do te mjere da postane poželjno odredište u svakom pogledu, a ne odredište iz kojega se glavom bez obzira bježi u druge gradove, u svijet. Vižinada evo već ove godine bilježi veći turistički promet za nekih 25%, a pritom je važno istaknuti da nije došlo ni do kakve misteriozne eksploatacije zemljišta i izgradnje hotelskih kompleksa, ne, sve je to u dobroj mjeri postignuto kreativnim razvojem sadržaja koje, u našem slučaju, dolazi uvijek uz obavezno očuvanje tradicijskih vrijednosti. Želimo i dalje raditi na promociji lokalnih proizvoda, lokalnih proizvođača, lokalnih događanja i turističke ponude, ukratko raditi na razvoju Istre kao sredine iz koje smo proizašli. Želimo također raditi na osvještavanju važnosti kreativnosti, dizajna i komunikacije. Danas u Istri ima puno malih dizajnerskih studija i bez obzira na to što smo si u neku ruku danas konkurencija, osim nekoliko dizajnera iz Pule, uredi koji su niknuli u proteklih 10-ak godina u Istri proizašli su zapravo iz Sonde. Na kraju krajeva, vjerujemo da smo puno doprinijeli i senzibiliziranju potreba klijenata za dizajnom i komunikacijom, zasigurno utjecali na razvoj čitave jedne djelatnosti u našoj županiji. Nekad su djecu odgovarali da se bave kreativnim poslovima, a danas nam sve češće dolaze roditelji i pitaju mogu li njihovi osnovnoškolci i srednjoškolci doći k nama na neko vrijeme na praksu, a prije odabira konačnog životnog poziva.

A onda opet, treba istaknuti da područje našeg interesa ipak nije limitirano isključivo na lokalnu zajednicu i male projekte. Želimo ipak iz male sredine stvarati dizajn i komunikaciju koji su globalno relevantni. Iz Studija Sonda već dugi niz godina proizlaze radovi koji se uistinu prodaju u najrazličitijim dijelovima svijeta, od Rusije preko SAD-a do Japana, i to je sigurno put koji ćemo isto tako i nadalje slijediti i pokušati širiti, jednako nam je važan.

Ima li nešto što biste željeli reći za kraj – ili možda podijeliti dašak morske kreativne inspiracije?

Svima nama iz svijeta komunikacija poručiti da se uvijek prisjećamo kako smo ovaj posao odabrali jer je strašno zanimljiv, istodobno i važan i odgovoran budući da dopire do širokih masa ljudi. To je životni poziv. I da cijenimo sebe i svoj rad te se nikako ne dajemo izrabljivati pristajanjem na sulude uvjete. Klijentima, da vjeruju ljudima koje su odabrali, da postave dobro potrebe i ne nude rješenja već posvete najviše vremena artikulaciji problema koji žele riješiti. Državi i državnim ustanovama, da nikada ne podcijene moć kreativnosti i da ulažu u nju jer ako nešto treba biti danas da bi se opstalo – to je biti kreativan. Svima, da budu opušteni i pozitivni i da se dobro, dobro zabavljaju. To sve ponavljamo mi sami sebi svakoga dana, kada nam je najbolje, a osobito kad nam je teško, što je isto pomalo svakoga dana.