Digitalna i kritička medijska pismenost – pokušajmo postaviti granice korištenja interneta i kritički se postaviti prema idealima ljepote

Na radionicama u sklopu projekta "Digiceda – abeceda digitalne pismenosti i zapošljivosti" uz digitalnu pismenost bilo je riječi i o kritičkoj medijskoj pismenosti. Tako su učenici Sisačko-moslavačke županije na više radionica učili kako internet i društvene mreže upotrebljavati sigurno, odgovorno i u edukativne svrhe te kako kritički pristupati medijskim sadržajima.

Kako piše portal medijskapismenost.hr, pandemija koronavirusa bila je “najveća biopsihosocijalna kriza s kojom se svijet ikada suočio”. Dio teškoća koje su zabilježene kod djece i mladih i o kojima izvještava ovaj portal povezane su s intenzivnijim korištenjem interneta. Situacija je slična i u drugim dijelovima Europe. Tako, primjerice, njemačke novine ZEIT ONLINE navode da se vrijeme koje djeca i mladi provode igrajući videoigre smanjilo u odnosu na 2020. godinu, ali da je ta brojka svejedno neupitno veća nego u pretpandemijskom razdoblju.

Međutim, postoje pozitivne strane novih tehnologija, poput besplatnih multimedijskih programa koji se mogu iskoristiti u svrhu upoznavanja s korisnim tehničkim vještinama – čiji potencijal donosi mnogostruke pogodnosti za zanimanja budućnosti. O tome su učenici čak dvije srednje škole – SŠ Glina i SŠ Ivana Trnskog – učili na radionici Besplatni (i slobodni) multimedijski programi koju je vodio diplomirani informatičar Zoran Babić.

Drugim riječima: ovisno o tome kako provodimo vrijeme na računalu, to se može pozitivno ili negativno odraziti na našu dobrobit. Tako rezultati jedne meta-analize iz 2019. godine pokazuju da aktivno korištenje društvenih mreža pozitivno utječe na mentalno zdravlje dok pasivno konzumiranje sadržaja, pregledavanje tuđih objava bez interakcije ima negativne posljedice. To, naravno, ne mora vrijediti za sve: neke možda opušta scrollanje dok druge više ispunjava korištenje interneta u “produktivnije” ili kreativnije svrhe.

Ipak, neupitno je da izgled tijela prikazan u medijima i na društvenim mrežama može utjecati na sliku koju stvaramo o sebi i svojem tijelu te oblikovati naše stavove prema poželjnom izgledu, o čemu iz različitih kutova piše portal medijskapismenost.hr. Ono što čini razliku i što nam može pomoći da razlučimo koje su fotografije ili snimke možda računalno obrađene jest kritička medijska pismenost. Stoga je Ana Dokler, urednica spomenutog portala medijskapismenost.hr, srednjoškolcima u Hrvatskoj Kostajnici pokušala prenijeti vještine važne za kritičku medijsku pismenost na Digicedinoj radionici Kritička medijska pismenost. Edukacija o ovoj temi iznimno je važna jer omogućava mladima da kritički pristupaju sadržajima koje konzumiraju, što dovodi do toga da “manje internaliziraju medijske ideale ljepote”. Tako će osobe koje osvijeste da prikazi u medijima nisu stvarni, koje nauče odbijati nametnute ideale ljepote možda odlučiti provesti malo vremena na stranicama inicijativa poput I Weigh ili Fitness i Napolitanke, usput pojesti neodređenu količinu keksa bez grižnje savjesti i možda pronaći motivaciju da se posvete svojim “digitalnim” hobijima.

Sadržaj vijesti isključiva je odgovornost Hrvatske udruge društava za tržišno komuniciranje – HURA-e! u sklopu projekta Digiceda – abeceda digitalne pismenosti i zapošljivosti. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Bespovratna sredstva osigurana su iz Europskog socijalnog fonda u iznosu od 408.345,91 HRK / 54.196,82  EUR i iz Državnog proračuna u iznosu od 72.061,04 HRK / 9.564,14 EUR.

Za više o EU fondovima: www.esf.hr i www.strukturnifondovi.hr.